Hip_Urednik
Istraživanje koje je u Bosni i Hercegovini proveo Međunarodni republikanski institut otkriva jasne političke orijentacije među različitim etničkim skupinama u zemlji. Iako se politički stavovi razlikuju o ključnim pitanjima, jedno je sigurno – Hrvati u BiH pokazuju najpozitivnije mišljenje prema Donaldu Trumpu, Bošnjaci preferiraju Recepa Tayyipa Erdoğana, a Srbi najviše simpatiziraju Vladimira Putina. Ovi podaci također upućuju na dominantne političke afinitete u BiH, koja i dalje balansira između prozapadnih i proruskih orijentacija, što je jasno i u stavovima o NATO-u i EU. Jedno od pitanja odnosilo se na najveće zemlje svijeta i njihove čelnike. Prema najnovijem istraživanju, Donald Trump je političar o kojem Hrvati u BiH imaju najpozitivniji stav. Naime, 59% Hrvata ima pozitivno mišljenje o američkom predsjedniku, što je najviši postotak među trima narodima.
EU integracije
Ovo pokazuje jasnu prozapadnu orijentaciju među Hrvatima, koji su, očito, skloniji političkoj liniji koja podržava američke interese u regiji. S obzirom na političku povijest Hrvatske, koja je bila ključni saveznik SAD-a u procesima euroatlantskih integracija, ova sklonost nije iznenađujuća. U usporedbi s Hrvatima, Bošnjaci su većinom skloni Recepu Tayyipu Erdoğanu. S 82% pozitivnih mišljenja o turskom predsjedniku, Bošnjaci u BiH očigledno preferiraju vođu zemlje uz koju ih vežu više sentimenti te očekivanja u pogledu eventualnih kriza. Erdoğan je politički partner koji podržava stajališta Bošnjaka u međunarodnim forumima, što objašnjava visoku razinu pozitivnog mišljenja. Za Bošnjake, koji u velikoj mjeri podupiru europske integracije, ali također traže siguran oslonac u političkoj suradnji s Turskom, Erdoğanov utjecaj ostaje značajan. S druge strane, Srbi u BiH imaju najpozitivnije mišljenje o Vladimiru Putinu – čak 90% Srba iz BiH izražava pozitivne stavove prema ruskom predsjedniku. Ova visoka stopa simpatija prema Putinu odražava snažnu političku orijentaciju Srba prema Rusiji, što je povijesno ukorijenjeno u njihovim političkim, kulturnim i vjerskim vezama. Rusija je važan saveznik Republike Srpske, a Putinova podrška srpskim interesima na međunarodnoj sceni čini ga ključnim akterom u političkoj dinamici ove etničke skupine. U kontekstu NATO-a stavovi građana BiH također pokazuju značajne razlike. Iako postoji značajan interes za suradnju s NATO-om, 46% građana BiH smatra da bi zemlja trebala imati bližu suradnju s NATO-om, ali bez punopravnog članstva. Trideset i sedam posto građana podržava punopravno članstvo u NATO-u, dok manji postotak smatra da BiH ne bi trebala imati nikakvu suradnju s NATO-om. Kada je riječ o EU članstvu, većina građana BiH (45%) smatra da je članstvo u EU važan korak za budućnost zemlje. Međutim, postojanje skepticizma prema brzini integracije i sporim političkim procesima očituje se u stavovima građana, pri čemu samo 25% građana smatra da će EU članstvo donijeti stvarne koristi. Kada je riječ o najvažnijim saveznicima, jasno se vidi da su stavovi također podijeljeni prema nacionalnoj pripadnosti.
Novi političari
Za Hrvate najvažniji saveznici su Hrvatska, EU i SAD, što se uklapa u njihov prozapadni smjer. Bošnjaci pak navode Tursku, EU i Njemačku kao najvažnije saveznike, dok je za Srbe najbitniji saveznik Srbija, a slijede Rusija i Kina. Istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta jasno pokazuje političku podijeljenost u BiH, ne samo u vezi s globalnim liderima i saveznicima već i u vezi s političkim orijentacijama prema NATO-u i EU. Uz to, jako su zanimljivi podaci po kojima većina građana smatra da se zemlja kreće u krivom smjeru, a najmanji su pesimisti u tome smislu upravo Hrvati. Najveći broj ispitanika također ističe kako su zemlji potrebni novi politički vođe te da je vrijeme za zaokret s novim liderima.
Powered by WPeMatico
