Na nedavnoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH razmatran je i usvojen niz važnih zakona i odluka koji se izravno odnose na gospodarstvo, investicije, zdravstvo i prostorno planiranje. Među najvažnijim točkama našao se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, čiji je cilj istodobno povećanje naplate javnih prihoda i rasterećenje gospodarstvenika.
Predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović istaknuo je da zakon ima temporalni karakter – primjenjivat će se 18 mjeseci od dana stupanja na snagu te predviđa otpis cjelokupnog iznosa obračunatih zateznih kamata na javne prihode obračunate do 31. prosinca 2023., uz uvjet plaćanja osnovnog duga.
“U proteklih deset godina, prema podacima Vlade FBiH, temeljem ovog zakona naplaćeno je 416,27 milijuna KM osnovnog duga, dok je otpisano 240,08 milijuna KM kamata. U ukupnom iznosu od 656,35 milijuna KM, udio kamata iznosi 36,6 posto. Ovi rezultati pokazuju da je zakon imao pozitivan učinak na likvidnost i solventnost gospodarstvenika, omogućujući im stabilnije poslovanje i očuvanje radnih mjesta ” istaknuo je Martinović.
Naglasio je i da ovakve mjere ne samo da pomažu naplati javnih prihoda, nego i omogućuju tvrtkama da dodatno kapitaliziraju bilance te lakše pristupe tržištu i novim investicijama.
Prostorno planiranje i pitanje nadležnosti
Jedna od rasprava koje su izazvale posebnu pažnju odnosila se na Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini FBiH, koji nije dobio potporu u Domu naroda.
Martinović je podsjetio na važnost parlamentarnog nadzora nad procesom prostornog planiranja:
“Prema važećem zakonu, prostornu osnovu FBiH donosi Parlament na prijedlog Vlade. Predložene izmjene predviđale su da to čini Vlada na prijedlog resornog ministarstva, uz obrazloženje da bi se tako ubrzao postupak. Međutim, takvo rješenje otvara pitanje – radi li se o povećanju učinkovitosti ili o centralizaciji i razvlašćivanju Parlamenta FBiH?” upozorio je Martinović.
Istaknuo je da bi izostanak parlamentarnog odlučivanja značio i smanjenje demokratskog nadzora te mogućnost da se strateški prostorni planovi donose bez šireg političkog i društvenog konsenzusa, što bi u BiH moglo dovesti do novih prijepora i tenzija.
Blokade investicija i državna imovina
Za razliku od pitanja prostornog planiranja, podršku većine zastupnika dobio je zaključak Kluba Hrvata o potrebi organiziranja tematske sjednice na temu Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Prema Martinovićevim riječima, trenutni zakonski okvir blokirao je investicije vrijedne milijarde maraka te ugrozio desetke tisuća radnih mjesta.
“Krajnje je vrijeme da otvorimo ozbiljnu raspravu o tome kako izaći iz ovih blokada i ponovno pokrenuti investicijske procese” poručio je Martinović.
Ulaganja u zdravstvo
Dom naroda potvrdio je i sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD) za razvojnu politiku zdravstvenih sektora u BiH, u vrijednosti od 71 milijun eura, od čega će 42,6 milijuna eura pripasti Federaciji BiH.
Martinović je istaknuo da je riječ o drugom programskom zajmu u aktualnom mandatu, ukupne vrijednosti 121 milijun KM, s izuzetno povoljnim uvjetima financiranja.
“U posljednjih šest godina, javnozdravstvenim ustanovama izravno je iz proračuna doznačeno 399,5 milijuna KM. Kad se tome pridodaju sredstva iz programskih zajmova, dolazimo do više od 520 milijuna KM ulaganja u sanaciju i jačanje zdravstvenih ustanova te unaprjeđenje kvalitete zdravstvene usluge od 2020. do 2025. godine” pojasnio je Martinović.
Posebno je zahvalio Vladi Republike Hrvatske na financijskoj i materijalnoj pomoći, osobito Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, te zaključio da su dosadašnja ulaganja pokazatelj učinkovitog djelovanja Parlamenta i Vlade u jačanju zdravstvenog sustava Federacije BiH.
www.brotnjo.ba
Powered by WPeMatico
