Hip_Urednik
Dok globalni prehrambeni sektor pokušava odgovoriti na dvostruki izazov – osigurati nutritivno bogatu hranu i pritom se nositi s manjkom resursa – europski potrošači, osobito u regiji središnje i istočne Europe (SIE), sve glasnije diktiraju tempo promjena. Žele proizvode koji su zdravi, pristupačni i lokalnog podrijetla, a prehrambena industrija mora preispitati svoje modele proizvodnje i distribucije kako bi zadovoljila nove standarde.
Što kaže istraživanje?
PwC-ovo istraživanje “Voice of the Consumer 2025.” otkriva kako su potrošači u SIE regiji među najkritičnijima na svijetu. Njihove odluke sve više oblikuju pitanja zdravlja, održivosti i transparentnosti. Više od polovine ih naglašava da su spremni mijenjati brendove kako bi dobili veću vrijednost za novac, a 35% bi izdvojilo i više novca za hranu koja doprinosi njihovu zdravlju, kvaliteti tla i očuvanju bioraznolikosti. Cijena, međutim, i dalje ostaje presudan čimbenik: 64% ispitanih potrošača navodi da je upravo cijena ključna pri kupnji hrane, no samo 27% njih osjeća financijsku sigurnost, dok je taj udio globalno značajno viši, 46%. Okus i pristupačnost također igraju veliku ulogu – 56% potrošača kaže da upravo okus presuđuje pri kupnji. Briga o zdravlju izdvaja se kao dominantna tema: 65% potrošača izrazito je zabrinuto zbog konzumacije ultra prerađene hrane, a dodatnih 60% i 42% navodi zabrinutost zbog pesticida i aditiva. Sve to dovodi do jasnog trenda – lokalni proizvodi imaju dvostruko veću prednost u izboru (30%) u odnosu na nelokalne (15%). – Potrošači u središnjoj i istočnoj Europi svjesni su cijena, zabrinuti zbog geopolitike i sigurnosti hrane, ali nepokolebljivi u potražnji za kvalitetom i održivošću. To je velika prilika za prehrambenu industriju – naglašava Mieczysław Gonta, partner PwC-a i voditelj sektora robe široke potrošnje u regiji SIE i Poljskoj. Dok regija bilježi rastuću potražnju za zdravijom hranom, Bosna i Hercegovina se nedavno suočila s ozbiljnim izazovom sigurnosti hrane. Uništeno je 80 tona banana i 2000 kilograma breskvi zbog prekoračenja dopuštenih vrijednosti pesticida – slučaj koji je potresao javnost i otvorio pitanje usklađenosti domaćih propisa s europskim. Sanin Tanković, ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH, objasnio je za N1 da je glavni problem u neskladu između zakona EU-a i BiH. Dok je Europska unija još 2022. podigla dopuštene vrijednosti određenih pesticida zbog pojave novih štetočina, BiH je ostala na starijim, strožim normama. Postoje i obrnuti primjeri – roba koja je zabranjena u EU može biti legalna na domaćem tržištu. Tako su breskve s pesticidom klorpirifosom, vraćene s hrvatskog tržišta, u BiH mogle nesmetano u prodaju. Profesorica Arnela Okić s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu podsjeća da su izmjene dopuštenih vrijednosti pesticida rezultat razvoja znanosti i uvođenja novih sredstava koja su ciljano manje štetna za ljude i okoliš. Međutim, domaća legislativa često kasni u njihovu usvajanju.
Zdravlje građana kao prioritet
Struka upozorava da problem nije samo carinske prirode nego i pitanje zaštite zdravlja. Akumulacija pesticida u organizmu, osobito kod djece, može imati dugoročne posljedice.
Zato stručnjaci traže hitno usklađivanje s europskim standardima, strože kontrole i modernizaciju zakonskog okvira.
Slučaj uništavanja voća pokazao je da sigurnost hrane u BiH ne smije ostati sporedna tema. Ona je ključ povjerenja potrošača i preduvjet uspješnog plasmana domaće poljoprivrede na regionalnom i međunarodnom tržištu.
Powered by WPeMatico
