Hip_Urednik
Azijske mramorirane stjenice, poznate i pod nazivom smrdljivi martin, preplavile su domove i polja u Bosni i Hercegovini. Uz to što su neugodne i ulaze u domove, stručnjaci upozoravaju da nanose i značajnu štetu u poljoprivredi. Zbog blažih zima preživljavaju i razmnožavaju se bez prirodnih neprijatelja. Iako su izvorno iz istočne Azije, azijske mramorirane stjenice posljednjih su se godina proširile i u našoj zemlji. Ovih dana najviše problema prave ratarima, piše BHRT. – Najviše su bile na rajčicama, onima što su bile vani. Napale su urod i jako ih je puno, lete, napadaju… Ostavljaju točkice, i na kruškama ih ima, kruške koje su rodile imaju točke, ne može ih se jesti jer su jako tvrde – kaže poljoprivrednik Nasir Karijašević. Stručnjaci ističu kako je, za razliku od domaćih smrdljivih martina, azijska verzija veća, brža i još neugodnija. Hrani se biljnim sokovima i napada više od tri stotine različitih vrsta biljaka, uključujući voće i povrće. – Najviše uništavaju povrće, voće jednim dijelom i ratarske kulture te se s njima, kako tvrde stručnjaci, teško izboriti. Žale se ljudi sve više, ne samo što uništavaju usjeve već su i u kućama dosadne, smetaju, ulaze u šupljine na prozorima, vratima, traže sklonište za prezimljavanje – objašnjava agronom Goran Kojić. Ljudi ih pronalaze svugdje u svojim domovima – u utičnicama, među roletama i u ostavama. – Jako je teško suzbiti štetočine kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, mjere podrazumijevaju skup više njih, mehaničke, biološke, kemijske… Jednostavno, ako su u pitanju manji zasadi ili plastenici, mehanički ih treba ukloniti ili postavljanjem mreža ili feromonskih klopki – navodi Đorđe Glišić, viši stručni suradnik u resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, prenose mediji. Stručnjaci kažu da azijski smrdljivi martini nisu samo privremeni posjetitelji, nego naša realnost. Kada počnu prve temperature ispod nule, oni će se povući, ali ipak, ističu, samo nakratko, kažu, do prvih toplijih dana.
Powered by WPeMatico
Stjepan Herceg