Hip_Urednik
Odluka sirijske vlade da prizna neovisnost Kosova predstavlja jedan od najtežih vanjskopolitičkih udaraca za Aleksandra Vučića u posljednjih nekoliko godina. Posebno je iznenađujuće što je Sirija, pod vodstvom predsjednika Bashara al-Assada, godinama odbijala priznati Kosovo – ponajviše zbog bliskih odnosa s Moskvom i pritiska ruskog predsjednika Vladimira Putina. Srbija, koja nije uvela sankcije Siriji unatoč zahtjevima Zapada, s Damaskom je održavala pristojne političke i gospodarske odnose. Uz Rusiju i Iran, Sirija je bila među rijetkim državama koje su čvrsto podržavale teritorijalni integritet Srbije. Upravo zato današnje priznanje Kosova iz Damaska mnogi u Beogradu vide kao izdaju i ozbiljan udarac srpskoj vanjskoj politici. Prema službenim informacijama, priznanje Kosova od strane Sirije formalizirano je tijekom sastanka u Rijadu, kojem su prisustvovali saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa i predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu. Tijekom sastanka razgovaralo se o jačanju i razvoju odnosa između triju zemalja.
Saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova u izjavi je pozdravilo odluku sirijske vlade, izražavajući nadu da će priznanje Kosova pridonijeti razvoju bilateralne suradnje između Sirije i Kosova te prosperitetu obje zemlje i njihovih naroda. Rijad je naglasio da ostaje predan podršci međunarodnim okvirima koji promiču mir, stabilnost i napredak u svijetu. S druge strane, sirijsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je na trilateralnom sastanku bilo riječi o produbljivanju međusobnog razumijevanja i otvaranju novih kanala suradnje. Damask je zahvalio Saudijskoj Arabiji na “konstruktivnoj ulozi u premošćivanju razlika” i na pomoći u stvaranju uvjeta za donošenje ove odluke.
“Sirija se raduje skorom uspostavljanju diplomatskih odnosa s Kosovom te razvoju suradnje na političkom, gospodarskom i kulturnom planu radi postizanja zajedničkih interesa”, stoji u priopćenju Ministarstva.
Sirija je pojasnila da odluka o priznanju Kosova proizlazi iz “uvjerenja u pravo naroda na samoodređenje” te predanosti “promicanju mira i stabilnosti na Balkanu i u svijetu”. U Damasku naglašavaju da je riječ o dijelu šire politike otvaranja prema svijetu i jačanja prijateljskih odnosa sa svim narodima.
Za Aleksandra Vučića, koji je posljednjih godina inzistirao na održavanju “bratskih” odnosa s Damaskom, ovaj potez dolazi kao hladan tuš. Srbija se sada suočava s činjenicom da joj je još jedan saveznik iz razdoblja njenih vanjskopolitičkih oslonaca – okrenuo leđa.
Powered by WPeMatico
