Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, Grudama, Brčkom… prepustiti “državnu imovinu” i otkočiti desetke milijardi eura investicija

Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim političkim i pravnim izazovima koji blokiraju razvoj ključnih infrastrukturnih i ekonomskih projekata, među kojima su i energetski objekti te gospodarske zone. Deseci milijardi eura investicija doslovno su zaustavljeni zbog odluka visokog predstavnika, tumačenja Ustavnog suda BiH te proširenja tih zabrana i kompliciranja u tumačenju. O ovoj je temi ispisan i kratak dio izvješća visokog predstavnika o provedbi mirovnog sporazuma u BiH upućen Vijeću sigurnosti UN-a. Visoki predstavnik ističe da je u trenutačnom političkom kontekstu nerealno očekivati da će sveobuhvatno rješenje o podjeli državne imovine biti postignuto na državnoj razini, osobito uz suglasnost vlasti Republike Srpske. Iako se država suočava s potrebom za reformama u vezi s imovinom, visoki predstavnik ističe važnost “ublažavanja zabrane” raspolaganja državnom imovinom kako bi vlastima koje poštuju vladavinu prava bilo omogućeno pokretanje razvojnih projekata.

Kao u socijalizmu

Odluke visokog predstavnika, osobito u vezi sa zakonima o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, dovele su do blokade brojnih investicija.

Zakon, koji je usvojen uz njegovu intervenciju, zabranu raspolaganja imovinom postavio je kao ključni instrument za kontrolu zemljišta koje BiH smatra državnom imovinom, uključujući zemljište koje je u bivšoj Jugoslaviji bilo pod kontrolom socijalističkih vlasti. Ove mjere stvorile su situaciju u kojoj bilo kakav razvojni projekt zahtijeva pravno odobrenje koje, zbog pravne nesigurnosti, nije uvijek moguće ostvariti, piše Večernji list. Jedan od najistaknutijih primjera blokade investicija zbog tih odluka je situacija u Mostaru. U tom gradu planirana izgradnja gospodarske zone Miljkovići, koja je trebala postati ključni centar za privlačenje stranih ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta, ostala je paralizirana.

Zbog zabrane raspolaganja zemljištem koje se smatra državnom imovinom investitori nisu mogli pokrenuti projekte koji bi uključivali zemljište u vlasništvu države, a grad je ostao bez nužnog kapitala za daljnji razvoj. Ova blokada dodatno je pogoršana nesigurnošću u vezi s definicijom državne imovine, što je dovelo do još veće pravne konfuzije i odvraćanja potencijalnih ulagača. Mostar je tražio objašnjenje i mišljenje Ministarstva pravosuđa BiH koje se odnosi na definiciju državne imovine. Uspostava Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine stvorila je pravnu prazninu koja je, nažalost, bila presudna za blokadu niza projekata. Iako je zakon odobren kako bi se spriječilo protupravnu prodaju imovine, on je zapravo stvorio nevjerojatne teškoće u provođenju infrastrukturnih projekata.

Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza također je istaknuo važnost hitnog donošenja zakona koji će omogućiti razjašnjenje definicije državne imovine kako bi se omogućilo slobodnije raspolaganje tom imovinom za razvojne projekte. Prema njegovim riječima, trenutačni zakonski okvir stvara ogromnu pravnu nesigurnost koja negativno utječe na gospodarstvo i sprječava učinkovitu provedbu infrastrukturnih i drugih strateških projekata u zemlji.

Najbliže “životu”

Jedan od ključnih prijedloga ministra Bunoze je da se ograničenja u vezi s državnom imovinom smanje, osobito za projekte koji su od strateškog značaja za ekonomiju zemlje. To bi omogućilo da vlasti koje poštuju vladavinu prava pokrenu projekte od državnog interesa, uključujući energetske objekte, infrastrukturne projekte te projekte u industrijskim i gospodarskim zonama. Za Mostar gospodarska zona, koja je bila zamišljena kao ključan razvojni projekt, trebala bi postati simbol uspjeha u privlačenju stranih investicija, no bez promjena u zakonodavnom okviru teško je očekivati da će projekt zaživjeti. Kako bi se prevladalo stagnaciju, ključno je omogućiti općinama i gradovima pravo raspolaganja državnom imovinom. Lokalna zajednica, koja najbolje razumije specifične potrebe i izazove, najučinkovitije može upravljati resursima, što je preduvjet za gospodarski rast. Na toj razini vlasti ostvaruju se konkretni projekti, energetske inicijative i razvoj koji utječe na kvalitetu života. Decentralizacija prava upravljanja imovinom ubrzala bi realizaciju strateških projekata, smanjila birokratske blokade i omogućila brži ekonomski oporavak cijele zemlje.•

Powered by WPeMatico