Neke zemlje uvode ministre za usamljenost: Rizicima sve više izloženi i stari i mladi

Usamljenost je sve rašireniji problem. Starije osobe su uvijek bile pod većim rizikom od usamljenosti, a posljednjih 10 godina to se dvostruko povećalo. Zabrinjavajuća je i sve veća usamljenost i među mladima. Stručnjaci upozoravaju da to nije samo emocionalni, već i ozbiljan zdravstveni problem povezan s većim rizikom od depresije, srčanih bolesti i stresa. Pandemija je dodatno produbila taj trend te usamljenost postaje sve više politički problem. Dvije zemlje su već uvele ministre za usamljenost.

Sve više istraživanja pokazuju porast usamljenosti i među mladima, i među starijim osobama. Veći osjećaj usamljenosti istraživanja povezuju s povećanim rizicima od razvoja moždanog udara, srčanih bolesti, depresije i stresa u industrijaliziranim zemljama za sve generacija. Zbog porasta usamljenosti sve više država uvodi nacionalne strategije za taj problem, a Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan su čak imenovali ministre za usamljenost.

Stariji od 65 godina su najviše izloženi riziku od socijalne izolacije. Čak 11 posto njih se nikad ne viđa s prijateljima, što je porast od 5,5 postotnih bodova u odnosu na 2015. godinu, pokazuju podaci Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). To je dvostruko više nego kod opće populacije. Nezaposlene osobe i oni s najnižim prihodima, skupina u koju spadaju mnogi umirovljenici, dvostruko su skloniji prijaviti usamljenost. Također, oni koji žive sami češće su nezadovoljniji osobnim odnosima u svojem životu, a imaju i veće šanse za siromaštvo.

Iako su muškarci tradicionalno izvještavali o nižim stopama osjećaja usamljenosti i boljoj kvaliteti odnosa od žena, između 2018. i 2022. godine doživjeli su veća pogoršanja u oba slučaja. Unatoč tome što mlađi ljudi općenito imaju bolje društvene odnose od starijih, oni u dobi od 16 do 24 godine zabilježili su najveći porast osjećaja usamljenosti, što je pandemija vjerojatno dodatno pogoršala. Udio onih koji svakodnevno kontaktiraju s prijateljima pao je s 44 posto u 2015. na 36 posto u 2022. godini, nakon ranijeg pada od devet postotnih bodova između 2006. i 2015. Uzroci i posljedice tih promjena složeni su i zahtijevaju pažnju, poručuje OECD. U Hrvatskoj raste broj umirovljenika koji žive sami.

Usamljenost u porastu nakon pandemije

Učestalost i kvaliteta međuljudskih odnosa ključne su za zdravlje, dobrobit i društveno funkcioniranje. Nedostatak interakcija i osjećaj usamljenosti povezani su s povećanim rizikom preuranjene smrti te brojnim fizičkim i mentalnim problemima, ali i lošijim radnim i obrazovnim ishodima. Nasuprot tome, podržavajući društveni odnosi poboljšavaju zdravlje, radno zadovoljstvo i akademski uspjeh. Prema tome, društvene veze su temelj društvenog zdravlja, a njihovo slabljenje nosi velike društvene i ekonomske troškove. Nedavno istraživanje pokazalo je da snažni društveni odnosi mogu usporiti biološko starenje. Nakon pandemije COVID-19, svijest o važnosti društvene povezanosti značajno je porasla te su brojne države usmjerile politike prema tom problemu.

U svibnju 2025. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je društvenu povezanost globalnim zdravstvenim prioritetom, što je podržala i Europska komisija. Sve veći naglasak se stavlja na zajedničke pristupe, a ne samo pomoći pojedincu. To uključuje jačanje društvene infrastrukture poput knjižnica, parkova i udruga te razvoj sigurnih online prostora za mlade. Psihologinja Željka Babić rekla nam je da samoća ozbiljno može narušiti mentalno zdravlje starijih, čak i kad su u dobroj fizičkoj kondiciji.