Složeno i višenacionalno društvo kakvo je bosanskohercegovačko, uvjetovano brojnim podjelama, izazovima i teškom prošlošću, uvjetuje i odnos prema nekim najaktualnijim temama današnjice, a na prvom mjestu svakako je pitanje integracije Bosne i Hercegovine u zapadni politički i sigurnosti okvir oko kojega, vidljivo je, ne postoji suglasje. Nažalost, kampanja koju provode države poput Rusije, ali i neke druge snage koje nastoje oslabiti percepciju Europske unije – slobodnog društva, poštivanja različitosti, tržišne ekonomije temeljene na znanju i konkurentnosti te visoke razine pravne sigurnosti, ima rezultata, a dokaz je činjenica da je u posljednje četiri godine potpora ulasku u Europsku uniju na razini BiH pala za više od 10 posto. Zašto je to tako, pitanje je na koje nije moguće pronaći jednoznačan odgovor. Uostalom, on mora biti uvjetovan postojanjem više čimbenika koji utječu na ljudsku percepciju – sociologijom skupine, ali i podložnošću neprovjerenim informacijama koje se plasiraju u okviru hibridnog rata koji se vodi protiv Europe.
Konstitutivnost
Na takve izazove nisu imune ni snažnije države, no posebno je izložena Bosna i Hercegovina, zemlja koja bi uslijed svojih unutarnjih različitosti mogla biti reprezentativan primjer poštivanja i uvažavanja prava svake nacionalne skupine, a onda i građana.
No, tomu nije tako: u jednom entitetu, RS-u, u potpunosti su pogažena politička prava dvaju naroda iako iz tog entiteta često vole reći kako su oni jedini pravi zagovornici poštivanja konstitutivnosti. U Federaciji se provodi kampanja oduzimanja političkih prava Hrvatima u režiji pojedinih bošnjačkih političkih elita. U javnosti se uporno pokušava suptilnim, a nekada i otvorenim metodama, podvaliti tezu kako je Europska unija tobože protiv konstitutivnosti. Takvo što jednostavno nije istina. Dapače, treba reći kako je riječ o potpunoj izmišljotini i lažnom narativu. Europska unija u svojem je Strateškom kompasu za obranu i sigurnost (riječ je o temeljnom dokumentu vanjske politike) jasno poručila kako je od posebnog interesa podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je utvrđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Rečenica je to koja je ušla u dokument na zahtjev Hrvatske, zemlje koja je osjetila sve prednosti članstva u Uniji i koja je danas reprezentativan primjer državničke politike u okviru naddržavne zajednice kakva je Unija. Njezin se glas čuje, sredstva od fondova dolaze, životni standard raste…
Zašto ovim putem ne bi mogla i BiH? Nažalost, rezultati istraživanja koje provodi Direkcija za europsko istraživanje pokazuju pad potpore, koja je u 2021. iznosila 80,6 posto, da bi ove godine bila 69,9%. Ulazak u Europsku uniju podržalo bi 82,9% ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1% te u Distriktu Brčko 71,3%.
Ostati na EU putu
Pad potpore jednim bi se dijelom moglo objasniti hibridnim ratom Rusije koja želi oslabiti svog najvećeg konkurenta danas, dijelom i kroz davno raskrinkanu politiku panslavizma u funkciji afirmacije političke moći Rusije. Sve to plodno je tlo za unošenje razdora i umanjivanja, pa i potpune nulifikacije svih onih koristi i pozitivnih stvari koje donosi Europska unija. Kao da se preko noći zaboravlja koliko je radnih mjesta otvoreno isključivo podrškom kroz europske projekte.
Europska unija, uslijed izazova koje je donijela ruska agresija na Ukrajinu, odlučila je osnažiti vlastite političke i gospodarske kapacitete kako bi zadržala i eventualno unaprijedila svoju poziciju u globalnom svijetu, svjesna kako ne može više računati na potporu nekih drugih partnera. BiH mora postati svjesna kako bi iskakanje iz europskih tračnica značilo daljnji pad životnog standarda, a onda i iseljavanje, i to upravo u zemlje Europske unije.
Powered by WPeMatico














