Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu objavila je istraživanje koje govori o rekonfiguraciji neuronskih puteva u ljudskom mozgu tijekom života. Istraživanje objavljeno u utorak u časopisu Nature Communications objasnilo je kako su ove strukture organizirane tijekom vremena i identificiralo je pet doba ljudskog mozga – odnosno pet različitih razdoblja neuralnog razvoja. Autori, skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Cambridgeu (UK), zaključili su da se ključne promjene u ovom rasporedu neuronskih mreža događaju oko 9., 32., 66. i 83. godine, piše klix.ba.
Bolje razumijevanje mozga
Nakon što su usporedili mozgove više od 3800 ljudi starosti od 0 do 90 godina koristeći MRI skeniranje koje mapira neuronske veze, znanstvenici su identificirali četiri ključne prekretnice koje označavaju početak i kraj starenja mozga. Ovo otkriće je značajno, posebno imajući u vidu način na koji je mozak povezan s neurološkim, mentalnim i neurorazvojnim poremećajima. – Razumijevanjem ovih ključnih prekretnica možemo bolje razumjeti na što je mozak najosjetljiviji u različitoj dobi. Što više saznajemo o očekivanim promjenama u moždanim vezama tijekom života, to bolje možemo razlikovati ono što se smatra zdravom i tipičnom promjenom od znakova nečega što je povezano s bolešću ili poremećajem – objašnjava Alexa Mousley, autorica studije. Prva prekretnica koju su istraživači identificirali događa se oko devete godine. Do tada, tvrde oni, dječji mozgovi prolaze kroz “konsolidaciju neuronske mreže”, gdje najaktivnije sinapse preživljavaju i dolazi do povećanja i sive mase (koja sadrži neurone) i bijele mase (sastavljene od veza). Na kraju ove prve faze djetinjstva – koja se poklapa s početkom puberteta – mozak doživljava radikalnu promjenu u svojim kognitivnim sposobnostima i u socioemocionalnom i bihevioralnom razvoju. Druga identificirana faza, koju autori nazivaju “adolescencija”, obuhvaća period od devete do 32. godine. Tijekom ovog razdoblja organizacija svih neuronskih veza ostaje manje-više konstantna – cijela ova mreža postaje sve profinjenija, a veze sve učinkovitije. Međutim, činjenica da ova druga faza traje do tridesete godine ne znači da je mozak do tada adolescent, objašnjava Sandra Doval, profesorica istraživanja na Međunarodnom sveučilištu La Rioja. U razgovoru za web-stranicu SMC Španjolska, istraživačica, koja nije bila uključena u ovu studiju, objašnjava da “studija identificira kada se obrasci reorganizacije moždanih veza mijenjaju, a ne kada mozak sazrijeva, stari ili opada u funkcionalnom smislu”. Zapravo, sami autori ističu da je “prelazak u odraslu dob pod utjecajem kulturnih, povijesnih i društvenih čimbenika”, što je čini promjenom koja više ovisi o kontekstu nego o biologiji.
Najsnažnija promjena
U dobi od 32. godine istraživači iz Cambridgea identificirali su još jednu prekretnicu – najjaču promjenu u organizaciji neuronskih mreža u životu osobe, kažu oni. To se poklapa s vrhuncem sazrijevanja bijele tvari – druge studije su već pokazale da povezanost mozga doseže svoj vrhunac početkom 30-ih i promjene u arhitekturi neuronske mreže koje su se do tada događale brzo, počinju se usporavati. Ova moždana dob je najdulja faza, koja traje od 32. do 66. godine. – Ovo razdoblje stabilnosti mreže također odgovara platou u inteligenciji i osobnosti – slažu se autori. Znanstvenici ističu da postoji još jedna prekretnica u dobi od 66 godina, koja se poklapa sa značajnim pomakom u zdravlju i kognitivnim funkcijama u zemljama s visokim prihodima. Ustvari, od ove dobi nadalje mogu se početi pojavljivati demencija ili hipertenzija, što je također povezano s kognitivnim padom i ubrzanim starenjem. Ova početna faza starenja traje do 83. godine. Otprilike u toj dobi događa se posljednja od prijelomnih točaka koje su identificirali istraživači iz Cambridgea, označavajući početak završne faze mozga. Iako priznaju da su podaci o ovoj fazi ograničeni, primjećuju da različita područja mozga imaju više poteškoća u komunikaciji.
Ipak, znanstvenici ističu kako se ove granice ne trebaju promatrati kao “stroge”. “Razlika između sazrijevanja i starenja je relativno proizvoljna. Nadalje, važno je imati na umu da se studija fokusira samo na povezanost mozga – ne analizira kako se kognitivni aspekti, poput učenja, pamćenja, sposobnosti rješavanja problema itd., mijenjaju tijekom ovih faza – ističe španjolski znanstvenik Rafael Romero Garica.
Powered by WPeMatico
