Dok se u više od petnaest europskih zemalja ponovno uvodi ili jača vojna služba, bilo obvezna ili dobrovoljna, Španjolska ostaje jedna od rijetkih koja još nema ni najavu takve mjere. Ipak, unutar Oružanih snaga sve je glasniji poziv da se i Madrid pridruži trendu, posebno u obliku plaćene dobrovoljne službe po uzoru na Njemačku, Francusku i Belgiju. Francuska je službeno pokrenula 10-mjesečni plaćeni program za mlаdе od 18 i 19 godina, Njemačka nudi godinu dana uz bruto plaću od 2600 eura mjesečno, a Belgija 2000 eura. Slični modeli već postoje ili se uvode u Švedskoj, baltičkim zemljama, Grčkoj, Austriji i Norveškoj. U susjednoj Hrvatskoj jesaabor izglasao 24. listopada 2025. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kojima se uvodi vojni rok – temeljno vojno osposobljavanje (TVO). Nakon stupanja zakona na snagu Ministarstvo obrane donijet će podzakonske akte koji će omogućiti provedbu temeljnog vojnog osposobljavanja. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić rekao je da je vojna obveza i obrana Hrvatske dužnost svih za to sposobnih državljana, pri čemu je dopušten i prigovor, tj. priziv savjesti. Godišnje će vojno osposobljavanje stajati oko 23,7 milijuna eura, za plaće 4000 ročnika, odjeću i obuću te njihovu prehranu.
U Španjolskoj je službeni stav jasan. Ministrica obrane Margarita Robles više puta je ponovila da ”obvezne vojne službe neće biti niti je planirana”. Međutim, umirovljeni admiral Juan Rodríguez Garat, bivši načelnik Glavnog stožera mornarice, smatra da je to kratkoročno. “Ne radi se o popunjavanju profesionalne vojske danas, nego o stvaranju rezervi za sutra. U slučaju rata, profesionalna vojska od 120.000 ljudi brzo bi pretrpjela gubitke koje danas nitko ne može nadomjestiti. Potrebni su nam mladi ljudi koji već imaju osnovnu obuku i koji se mogu brzo aktivirati“, kaže Garat za španjolske medije.
Sličnog je mišljenja i rezervni brigadni general Salvador Sánchez Tapia. “Trenutačno nemamo prave rezerve. Imamo papirnate rezerviste, uglavnom starije dobi, koji ne mogu formirati borbene jedinice. Dobrovoljna služba to bi promijenila, ali samo ako je dobro plaćena”, kazao je.
Tu dolazi najveća prepreka. Španjolski vojnici početnici zarađuju oko 1200–1400 eura bruto mjesečno, što je blizu minimalne plaće i najniže u cijelom javnom sektoru. “Ako želimo da mladi dobrovoljno dođu na godinu dana, plaća mora biti konkurentna. S 1200 eura nitko neće doći”, upozorava Miquel Peñarroya, predsjednik udruge profesionalnih dočasnika Asfaspro. “Njemačka daje 2600, Belgija 2000, a mi bismo nudili 1200? To nema smisla. Prije nego što razmišljamo o dobrovoljnoj službi, moramo dignuti plaće profesionalnim vojnicima, jer već sada ne možemo popuniti sva slobodna mjesta”, dodaje Peñarroya.
U španjolskom Ministarstvu obrane zasad šute na pitanje hoće li se rasprava o dobrovoljnoj službi uopće pokrenuti 2026. godine. No, kako se obrambeni proračuni diljem Europe rapidno povećavaju, a prijetnje na istočnom bloku NATO-a ne jenjavaju, pitanje više nije „hoće li“, nego „kada“ i „po kojem modelu“ će Španjolska morati reagirati, piše 20minutos.
Osim Francuske koja jača svoje vojne sposobnosti, Njemačka udvostručuje svoje napore kako bi privukla više regruta , posebno putem nove dobrovoljne vojne službe. Plan tek treba odobriti parlament. Belgijski ministar obrane ovog je mjeseca poslao pismo 17-godišnjacima kako bi ih potaknuo da se prijave za vojnu službu sljedeće godine, s ciljem odabira 500 kandidata između 18 i 25 godina za pokretanje programa u rujnu. Poljska je nedavno započela s uvođenjem novog dobrovoljnog programa vojne obuke i cilj joj je obučavati 100.000 dobrovoljaca godišnje od 2027. godine, dok nastoji izgraditi vojsku pričuvnika. Ne razmatra povratak univerzalnoj vojnoj službi. Deset zemalja EU ima obveznu vojnu službu: Austrija, Cipar, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Švedska. Norveška, koja nije članica, ima obveznu vojnu službu i za muškarce i za žene.
Powered by WPeMatico
