Hip_Urednik
Teritorij BiH predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa.
Balkan posebno rizičan
Na području BiH u prošlosti se dogodilo više razornih potresa iz lokalnih žarišnih zona magnitude oko 5,0, dok je intenzitet u epicentru dosezao i do 7 stupnjeva MCS ljestvice. Karta koju je objavio Lingue Maps otkriva koliko se europsko tlo razlikuje i gdje treba biti posebno oprezan. Dok stanovnici sjeverne Europe gotovo i ne pomišljaju na potrese, na Balkanu je priča sasvim drugačija. BiH je ponovno označena kao područje povećanog rizika. Na karti su zemlje označene zelenom, narančastom i crvenom bojom, odnosno od vrlo niskog do visokog rizika od snažnih potresa. Razlike su izravno povezane s tektonskim pločama koje prolaze kroz područje Mediterana i Balkana. U crvenoj su zoni, odnosno zemlje s visokim rizikom od potresa, Grčka, europski dio Turske, jug i obala Italije, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, južni dio BiH, dio hrvatske obale i jug, istočni i južni dijelovi Bugarske, dio Rumunjske te južna Španjolska. Zemlje sa srednjim ili umjereno niskim rizikom, odnosno gdje su mogući jači potresi, ali rjeđe i obično slabijeg intenziteta od crvene zone, su veći dio Španjolske, jug Portugala, jugoistok Francuske, Švicarska, Austrija, Slovenija, Mađarska, Srbija, središnji i sjeverni dijelovi BiH i Hrvatske te dio Rumunjske. U narančastoj zoni su norveška obala i Island. Najsigurnije zemlje kada je u pitanju rizik od potresa su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, Njemačka, Poljska, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Češka, Slovačka, Danska, Švedska, Finska, Litva, Estonija, Bjelorusija… Karta pokazuje da se opasnost od potresa u Europi drastično mijenja već na nekoliko stotina kilometara. Mediteran i Balkan ostaju najrizičniji, dok su sjever i zapad kontinenta među geološki najstabilnijim područjima. Iako potresi nisu uvijek predvidivi, pravilna gradnja i svjesnost rizika i dalje su najbolja zaštita. Inače, autori mape napominju da neke regije mogu biti pogrešno obojene zbog neregularnih oblika rasjeda, kao i da neke neaktivne tektonske linije nisu ni prikazane. Spomenuli smo da se na području BiH u prošlosti dogodilo više razornih potresa. Potres magnitude 6,1 u travnju 2022. pogodio je Stolac. Niz naknadnih potresa, od kojih je najjači bio magnitude 4,4, uznemirio je građane tijekom noći. Od posljedica potresa poginula je jedna djevojka, a nekoliko ljudi je ozlijeđeno.
Brojni potresi
Potres se osjetio u Mostaru, Stocu, Međugorju, Čapljini i drugim hercegovačkim mjestima. Nešto razorniji potres zabilježen je u BiH 2023. u blizini Zenice. Podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a potres je bio magnitude 4,7 prema Richteru. Epicentar potresa bio je oko 13 km sjeveroistočno od Zenice, a intenzitet u epicentru 6 – 7 stupnjeva MCS. Ubrzo nakon prvog potresa uslijedio je drugi jačine 4,2 po Richteru, a poslije još jedan od 2,9 stupnjeva. U BiH ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjolučki, uz koje se mogu stvarati potresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, po podacima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1100 ili u prosjeku tri potresa dnevno slabija od tri stupnja po MCS. Riječ je o potresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a desetak potresa godišnje osjete stanovnici BiH. Najjači potresi koji su zabilježeni do sada u BiH bili su: 1905. godine u Petrovcu – jačine 5,0; 1907. u Počitelju – jačine, 5,7; 1908. u Vlasenici – 5,3, 1916. u Bihaću – 5,0; 1923. u Jajcu – 5,0; 1927. u Ljubinju – 6,0, 1940. u Derventi – 5,1; 1950. u Drugovićima/Banja Luka – 5,7; 1962. u Treskavici – 6,0; 1967. u Srebrenici – 5,1; 1969. u Gacku – 5,0; 1981. u Banjoj Luvi – 5,4, 1974. u Lukavcu – 5,0 i 2003. Stolac – Hutovo blato – 3,6 stupnjeva prema Richteru. Najjači potres ikada zabilježen u BiH dogodio se u Banjoj Luci 1969., a izmjerena jačina ovog potresa bila je 6,6 po Richteru. Petnaest osoba je izgubilo život, tisuće ljudi su bile teže i lakše ozlijeđene. Uništeno je 86.000 stanova. Seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na području BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do 7 stupnjeva MCS, znači s mogućim oštećenjima kuća. No, za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice te područje Trebinja i Neuma prognoziraju se razorni potresi s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.
Powered by WPeMatico
