Rečenica “u BiH se preživljava, a ne živi” postala je svojevrsni simbol ekonomskog pritiska, niskih plaća, nesigurnosti i osjećaja stagnacije. Ona govori da ljudi ne traže luksuz, već normalan život – onaj u kojem se ne boje svakog novog poskupljenja i u kojem se ne računa svaka marka. Ona nije samo emotivna izjava nego sažetak svakodnevice u kojoj se građani bore da pokriju osnovne troškove, bez mnogo prostora za dostojanstven život, planiranje budućnosti ili osobni razvoj. Sve veći broj obitelji živi na granici izdržljivosti. Većina prihoda odlazi na hranu, režije, prijevoz i druge nužne troškove, dok za kvalitetniji život – odjeću, obrazovanje, kulturu, izlaske, putovanja ili ušteđevinu – gotovo da ništa ne ostaje. Potrošačka košarica za listopad iznosi više od 3330 KM, dok prosječna plaća ne pokriva ni polovinu osnovnih troškova četveročlane obitelji.
Većina prihoda odlazi na hranu
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH (SSS BiH) izračunao za listopad ove godine iznosi 3312,40 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za kolovoz iznosila je 1595 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 48,15 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 30,19 posto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskoj, a drugo u dobi osnovca.
Samu potrošačku košaricu čine: prehrana (43,13 posto udio u sindikalnoj potrošačkoj košarici), stanovanje i komunalne usluge (14,86 posto), higijena i održavanje zdravlja (9,40 posto), obrazovanje i kultura (10,87 posto), odjeća i obuća (10,87 posto), prijevoz (4,83 posto), održavanje kućanstva (6,04 posto). Samo za troškove prehrane četveročlanoj obitelji prošlog mjeseca trebalo je 1428,70 KM, dakle gotovo 50 posto više novca od iznosa minimalne plaće. U odnosu na isti mjesec prošle godine, potrošačka košarica skuplja je 231,8 KM. Potrošačka košarica u listopadu prošle godine iznosila je 3080,60 KM, dok je za prehranu četveročlane obitelji trebalo izdvojiti 1361,40 KM. S oko 13,6% kućanstava u relativnom siromaštvu, mnogi građani moraju birati između osnovnih potreba. Siromašnije kategorije trpe najviše jer većina prihoda odlazi na hranu i stanovanje. Statistički podaci jasno potvrđuju da rast troškova života u BiH nije samo subjektivan osjećaj – to je realna ekonomska pojava koja pogađa veliki dio stanovništva. Inflacija, visoke cijene hrane i usluga te neusklađenost prihoda i potrošnje predstavljaju sustavan problem. Za dugoročno rješenje potrebno je kombinirati ekonomske mjere: povećanje plaća, socijalne potpore te reforme u proizvodnji i distribuciji osnovnih dobara.
Jaz između cijena i plaća
Troškovi života u BiH posljednjih godina rapidno rastu, što sve snažnije pogađa stanovništvo. Cijene hrane, komunalnih usluga, stanovanja i goriva porasle su do te mjere da mnogi građani osjećaju da njihova primanja više ne mogu pratiti svakodnevne izdatke. Posebno je izražen jaz između rasta cijena i stagnacije plaća, što za brojne obitelji znači kontinuiran pritisak na kućni proračun. – Prije dvije godine za 50 KM mogla sam napuniti vrećicu namirnica. Danas za isti novac jedva kupim pola toga – kaže Sanja, majka dvoje djece. Slična iskustva dijele i drugi građani, koji navode da je poskupljenje osnovnih životnih potrepština postalo vidljivo iz mjeseca u mjesec. Povećanje cijena energenata dodatno je zakompliciralo situaciju. Računi za struju i grijanje postaju sve veći teret, osobito tijekom zimskog razdoblja. – Zimi mi računi “pojedu” gotovo pola mirovine. Nekad moram birati između lijekova i grijanja – kaže umirovljenik Ivan. Ni mladi nisu pošteđeni. Zbog visokih troškova stanovanja i hrane mnogi od njih razmišljaju o odlasku iz zemlje. – Radim, idem na fakultet, ali ne mogu si priuštiti samostalan život. Sve više prijatelja odlazi van i potpuno ih razumijem – priča studentica iz Mostara koja povremeno radi kako bi pokrila troškove studiranja. Podaci pokazuju da su plaće u BiH godišnje rastu, ali realni učinak tog povećanja sve više nagriza inflacija, pa radnici iz mjeseca u mjesec raspolažu gotovo istom ili manjom kupovnom moći. Kolovoz je, čini se, potvrdio da rast plaća ne znači nužno i bolji životni standard. Prosječna mjesečna neto plaća u BiH u kolovozu ove godine iznosila je 1579 KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Nakon višemjesečnog rasta zabilježen je pad – nominalno za 1,4 posto, dok je realni pad iznosio 1,2 posto u odnosu na srpanj. Iako su mjesečni pokazatelji pali, godišnji trend i dalje bilježi rast.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, prosječna plaća veća je za 13,5 posto, a realna vrijednost porasla je za devet posto. Takav odnos upućuje da se nominalni rast i dalje osjeća, ali inflacija i rast cijena potrošačke košarice umanjuju stvarnu kupovnu moć građana.
Powered by WPeMatico
