Dijaspora održava bh. ekonomiju: Privatne doznake premašile 4,3 milijarde KM u 2025.

Tijekom prvih devet mjeseci 2025. godine, u Bosnu i Hercegovinu stiglo je oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka po osnovi tekućih transfera iz dijaspore, pokazuju najnoviji podaci Centralne banke BiH. Ovi podaci potvrđuju da dijaspora i dalje ostaje ključni ekonomski motor zemlje.

Prema analizi agencije Eurostat, Bosna i Hercegovina nalazi se na drugom mjestu u Europi po suficitu privatnih doznaka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), odmah iza Kosova.

Ovo jasno pokazuje da je domaća ekonomija neraskidivo vezana uz priljeve novca od iseljenika, piše austrijski portal Kosmo.at.

Povećani priljevi demantiraju ranije strahove da bi globalna financijska previranja mogla smanjiti financijsku moć bh. dijaspore i njezinu sposobnost da pomaže obiteljima u domovini.

Ako se pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu 2025., ukupni iznos doznaka za cijelu godinu trebao bi premašiti rekordnu granicu od pet milijardi KM.

Struktura priljeva pokazuje da dominiraju privatne doznake, koje su u razdoblju siječanj–rujan 2025. iznosile 3,262 milijarde KM, što predstavlja rast od 196 milijuna KM u odnosu na 2024.

Značajan udio čine i strane mirovine, koje su u istom razdoblju dosegnule 947 milijuna KM.

Dijaspora kao ključni faktor održivosti

Ovi transferi izravno utječu na potrošnju i proizvodnju u zemlji, odnosno na BDP. Eurostatova karta pokazuje utjecaj privatnih doznaka na ekonomije EU, država EFTA-e i kandidata za članstvo, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima visoko drugo mjesto.

Novac iz inozemstva ključan je za održavanje privatne potrošnje, koja je jedan od glavnih pokretača gospodarskog rasta.

Bez tih priljeva, domaća ekonomija suočila bi se s još težim izazovima, jer je BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, u BiH tek 35 posto prosjeka EU, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku iznosila 41 posto prosjeka EU, prenosi Indikator.

Analitičari upozoravaju da, iako dijaspora značajno olakšava svakodnevni život građana, dugoročno rješenje zahtijeva strukturne reforme koje bi poboljšale životni standard i smanjile ovisnost o novcu iz inozemstva.

Vrisak.info