U vrijeme kada su se svjetske sile borile za svaki pedalj neotkrivenog teritorija, sudbinu najvećeg otoka na svijetu nije odredila vojska, već čovjek na psećoj zaprezi.
Knud Rasmussen bio je mnogo više od istraživača, on je bio ključni adut koji je spriječio da Grenland postane plijen drugih država.
Čovjek koji je razumio sjever
Rasmussen je rođen 1879. na Grenlandu, u obitelji danskoga misionara i majke inuitskog podrijetla. Od djetinjstva je vladao vještinama koje su Europljanima bile nepojmljive, savršeno je govorio lokalni jezik i upravljao psećim zapregama.
Iako je školovan u Danskoj, njegov identitet bio je neraskidivo vezan za Arktik.
Upravo mu je to omogućilo da postane most između kraljevine u Europi i naroda u ledu.
Thule: više od trgovačke postaje
Godine 1910. Rasmussen osniva postaju Thule na samom sjeveru Grenlanda.
To nije bio samo poslovni potez. Dok su SAD i Norveška polako bacale oko na arktička prostranstva, Danska je preko Rasmussena učvrstila svoju prisutnost na terenu.
Kroz svoje ekspedicije, mapirao je “ničiju zemlju” i dokazao da su ti udaljeni krajevi kulturološki i geografski dio Grenlanda, a samim time i pod danskom krunom.
Ekspedicija duga 18.000 kilometara
Njegov najpoznatiji pothvat bio je prelazak puta od Grenlanda do Aljaske na saonicama.
Putujući tri i pol godine, Rasmussen je prikupljao dokaze o zajedničkom podrijetlu svih arktičkih naroda.

Iako je iskreno cijenio inuitsku kulturu, njegova istraživanja imala su i jasnu političku težinu: ona su učvrstila autoritet Danske kao države koja najbolje poznaje i upravlja Arktikom.
Presuda u Haagu: diplomacija na temelju iskustva
Kruna njegovog rada dogodila se 1933. godine na Međunarodnom sudu u Haagu.
Norveška je pokušala proglasiti suverenitet nad dijelom istočnog Grenlanda, tvrdeći da on ne pripada nikome.
Rasmussen se pojavio kao ključni svjedok. Njegovo svjedočenje o neraskidivoj vezi između Danske i Grenlanda, te o dugogodišnjem ulaganju u taj narod, bilo je presudno.
Sud je stao na stranu Danske, a Norveška je morala odustati od svojih zahtjeva.
Kraj jedne ere
Rasmussen je preminuo 1933. godine, ubrzo nakon što je Danska pravno osigurala cijeli otok.
Umro je radeći, tijekom snimanja prvog filma na grenlandskom jeziku.
Njegov život ostaje primjer kako je poznavanje terena i kulture postalo najmoćnije oružje u međunarodnoj politici, osiguravajući Danskoj kontrolu nad sjeverom koju drži i danas.
(www.jabuka.tv | Josip Bošnjak | Foto: arkiv.dk)
The post Odvjetnik na ledu: Ovaj čovjek zaslužan je što Grenland danas pripada Danskoj first appeared on Jabuka.tv.










