U čemu se najčešće griješi prilikom sadnje voćaka?

Sadnja voćaka iznimno je odgovoran posao jer se radi o višegodišnjim kulturama kod kojih se svaka pogreška dugoročno i skupo plaća. Iako se mnogima čini jednostavnom, pravilna sadnja zahtijeva znanje, pripremu i poštivanje osnovnih pravila struke.

Početkom veljače, kada u Hercegovini započinje intenzivna sadnja, ponavljaju se iste greške koje često dovode do slabog rasta ili propadanja voćnih sadnica.

Klikni i provjeri ponudu…

Nepravilna priprema sadnih jama

Jedna od najčešćih pogrešaka je nepravodobna priprema sadnih jama. Jame se često kopaju na sam dan sadnje, što je pogrešno. Idealno ih je iskopati barem 10 dana, a još bolje mjesec dana ranije, kako bi se tlo sleglo i pripremilo za prijam sadnice.

Velik problem predstavljaju i nedovoljne dimenzije sadnih jama. Iako će se voćka možda primiti i u manjoj jami, nikada neće razviti snažan korijenov sustav kao sadnica posađena u jamu dimenzija oko 100 cm × 100 cm i dubine 60 cm do 70 cm. Plitka jama uzrokuje razvoj korijena po površini, što voćku čini osjetljivom na sušu i vjetar.

Pogrešna primjena gnojiva i sadnja

Organska gnojiva (poput Biorexa ili Fruttoorta) ne smiju doći u izravan kontakt s korijenom, već se dodaju tek nakon što se korijen prekrije slojem zemlje. Također, spojno mjesto (mjesto cijepljenja) mora obvezno ostati nekoliko centimetara iznad razine tla. Nakon sadnje, svaku voćku potrebno je zaliti s 5 do 10 litara vode, kako bi se tlo dobro priljubilo uz korijen.

Oslonac i izbor položaja

Sa sjeverne strane sadnice postavlja se kolac koji ne smije dodirivati deblo, iako se ta pogreška često viđa u voćnjacima. Nakon postavljanja kolca, gumenim vezivom se voćna sadnica veže za kolac. Ako se obavilo prikraćivanje sadnice, mjesto reza premazati kalemarskim voskom.

Klikni i provjeri ponudu…

Neodgovarajuće područje sadnje

Česta je i pogreška sadnje voćnih vrsta na neprikladnim područjima. Mediteranske kulture poput agruma, maslina i smokava često se sade u krajevima s niskim zimskim temperaturama, dok se kulture koje traže kisela tla (npr. borovnica) sade na alkalnim tlima, što dugoročno onemogućuje uspješan uzgoj.