Hip_Urednik
Iako je uravnotežena prehrana temelj zdravlja, stručnjaci upozoravaju da ista hrana nema jednaku vrijednost u svakoj životnoj dobi.
Od ranog djetinjstva do zrelih godina, nutritivne potrebe mijenjaju se, a pogrešan odabir hrane može dugoročno utjecati na zdravlje.
Djetinjstvo: gradnja tijela i mozga
U prvim godinama života hrana doslovno gradi tijelo. Djeca trebaju hranu bogatu željezom, jodom, vitaminima te kalcijem i vitaminom D za razvoj kostiju.
Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima, uz minimalan unos ultraprerađene hrane, povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti u odrasloj dobi.
Istraživanje iz 2025. godine provedeno na više od 63 tisuće osoba rođenih početkom 50-ih pokazalo je da manji unos šećera u prvom životnom razdoblju znatno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, zatajenja srca i moždanog udara u odrasloj dobi.
Adolescencija i dvadesete: stvaranje temelja
Tinejdžerske godine i rani dvadeseti ključni su za završetak izgradnje kostiju i mišića, ali i za formiranje prehrambenih navika koje često traju cijeli život.
Tijelu su tada potrebni proteini, vitamini B skupine, željezo, kalcij i vitamin D, piše tportal.hr.
Stručnjaci preporučuju pretežno biljnu prehranu, uz dovoljno proteina u svakom obroku i izbjegavanje ultraprerađene hrane.
Zanimljivo je da prehrana u ovoj dobi utječe i na mentalno zdravlje: dijete i mladi koji jedu više industrijski prerađene hrane imaju veći rizik od depresije i anksioznosti, dok mediteranski način prehrane ima zaštitni učinak.
Srednja dob: zaštita srca, kostiju i mišića
Ulaskom u četrdesete i pedesete, fokus prehrane pomiče se prema očuvanju zdravlja u starijoj dobi. Za žene je posebno važno razdoblje menopauze, kada dolazi do ubrzanog gubitka koštane mase i mišića te povećanog rizika od debljanja, dijabetesa i srčanih bolesti.
Velike studije pokazuju da prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i zdravim mastima značajno povećava šanse za zdravo starenje i očuvane kognitivne sposobnosti.
Posebno se ističe važnost omega-3 masnih kiselina, proteina i nastavak mediteranskog obrasca prehrane.
Starija dob: manje kalorija, više nutrijenata
S godinama se smanjuju energetske potrebe, no važnost nutrijenata ostaje ili raste. Kalcij i vitamin D pomažu u prevenciji osteoporoze, a proteini sprječavaju gubitak mišićne mase.
Zdrava crijevna mikrobiota povezuje se s boljim općim zdravljem, sporijim starenjem i manjim rizikom od neurodegenerativnih bolesti.
Stručnjaci preporučuju prehranu bogatu vlaknima i polifenolima, a u nekim slučajevima i ciljanu suplementaciju vitaminom D.
Vrisak.info
