Hip_UrednikRepublika Srpska se u proteklom desetljeću suočila sa značajnim padom broja rođenih, dok je broj umrlih ostao na približno istom nivou, što je dodatno produbilo negativan prirodni priraštaj.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2016. godini rođeno je 9.452 djece, dok je umrlo 13.970 ljudi, što znači da je prirodni pad iznosio 4.518 stanovnika. Devet godina kasnije, u 2025. godini, registrirano je 7.921 živorođeno dijete i 14.105 umrlih, pa je prirodni pad porastao na 6.184 stanovnika.
U poređenju sa 2016. godinom, broj rođenih manji je za 1.531 dijete, dok je broj umrlih blago povećan, što ukazuje na nastavak nepovoljnih demografskih kretanja i sve izraženiji jaz između nataliteta i mortaliteta.
Demograf Aleksandar Čavić kaže za Fenu da su ovi podaci alarm za sve institucije.
Prvih šest poratnih godina imali smo pozitivan prirodni priraštaj, potom u drugom desetljeću poslije rata bilježimo pad od oko 40.000 stanovnika, a u desetljeću od 2016. godine pad od gotovo 60.000 stanovnika – ističe Čavić.
On podsjeća i na emigraciju, koja dodatno negativno utiče na demografsku sliku.
Govoreći o dugoročnim projekcijama, Čavić navodi da su one rađene na nivou Bosne i Hercegovine do 2070. godine.
Prema srednjoj varijanti, BiH će do 2070. imati oko 1,5 milijuna stanovnika, a prema pesimističnoj oko 1,2 milijuna. Ja sam bliži pesimističnoj varijanti jer se one uvijek pokažu kao točne – kaže Čavić.
Dodaje da bi to moglo značiti manjak od oko 600.000 do 650.000 radnika u svim djelatnostima.
Taj ekonomski problem neće moći da se rješava kao sada, dolaskom sezonskih stranih radnika koji se vraćaju u svoje zemlje. Dolazit će cijele obitelji, pa ćemo imati približno isti broj domicilnog stanovništva i doseljenika. To se neće desiti odjednom, već je riječ o procesu koji će trajati – zaključuje Čavić.
Procjena Zavoda za statistiku RS je da je sredinom prošle godine u RS bilo oko 1,1 milijun ljudi.
Stjepan Herceg
