Hip_Urednik
Više od 90 posto žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini su djeca, pokazuju podaci nevladinog sektora, naglašavajući alarmantan trend u zemlji. U 2024. godini registrirano je 37 žrtava, od kojih su čak 25 maloljetnici. Dominantni oblici eksploatacije uključuju prosjačenje, radnu eksploataciju i seksualno iskorištavanje.
Ovi podaci dolaze u kontekstu šireg europskog problema, gdje je u posljednje dvije decenije zabilježeno preko 39 tisuća slučajeva trgovine ljudima, prema Međunarodnoj organizaciji za migracije. Fondacija Lara iz Bijeljine ističe da se broj identificiranih potencijalnih žrtava u BiH u posljednjih 4,5 godina kretao između 30 i 40. Djeca su pretežno žrtve u svrhu prosjačenja, prisilnih i maloljetničkih brakova te prisiljavanja na kriminalne aktivnosti, dok su žene najčešće žrtve seksualne eksploatacije, a muškarci radne eksploatacije.
Nevladin sektor apelira na građane da prijave svaku sumnju na trgovinu ljudima policiji ili centru za socijalni rad, podsjećajući da je neprijavljivanje također krivično djelo. Proces prijave uključuje kontaktiranje nadležnih institucija koje potom koordiniraju s policijom, zdravstvenim ustanovama i tužiteljstvom kako bi se žrtva zbrinula, po potrebi smjestila u sigurnu kuću i, ako je maloljetna, dodijelio joj se staratelj.
Mirsada Poturković iz Županijskog centra za socijalni rad Sarajevo ističe da broj djece žrtava raste, što zahtijeva podizanje svijesti javnosti. Apelira se na građane da prijave svako dijete koje primijete u zapuštenom i zanemarenom stanju, s povredama, izgubljeno ili bez pratnje odrasle osobe.
Sigurna kuća u Bijeljini, jedna od četiri u zemlji koja zbrinjava žrtve trgovine ljudima, prošle je godine primila 15 osoba. Milka Stević, koordinatorica Sigurne kuće u Bijeljini, naglašava da je osnovna uloga osigurati stabilizaciju i osjećaj sigurnosti za žrtve. Posebno je zabrinjavajuće što je u posljednjem periodu sve veći broj djece žrtava potencijalne trgovine ljudima koja su bez roditeljske pratnje, što ukazuje na raširenost ovog oblika nasilja.
Procjene međunarodnih organizacija govore da je oko 27,6 milijuna osoba u svijetu žrtva trgovine ljudima. Većina žrtava prisiljena je na rad, prosjačenje ili druge oblike zlostavljanja, a žene i djevojčice čine više od 70 posto ukupnog broja žrtava na globalnoj razini.
