Hip_Urednik
Izgradnja strateškog plinovoda Južna plinska interkonekcija, koji bi ukapljeni plin s hrvatskog terminala na Krku dopremao u Hercegovinu i središnju Bosnu, suočava se s političkim nesuglasicama u Federaciji BiH. Dok hrvatska strana u BiH, predvođena Draganom Čovićem, zalaže se za direktnu investiciju američkih ulagača bez dodatnih uvjeta, bošnjački partneri predlažu model javno-privatnog partnerstva, što bi, prema tvrdnjama Hrvata, moglo dovesti do njihovog isključenja iz projekta. Hitno usvajanje zakona o interkonekciji ključno je za potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom do kraja travnja, tijekom summita Inicijative tri mora u Dubrovniku.
Hrvatski narodni sabor BiH ističe da nema posebnih uvjeta za gradnju ako projekt preuzme američki investitor, što bi osiguralo energetsku neovisnost BiH. S druge strane, postojanje “dodatnih ideja” za javno-privatno partnerstvo kod bošnjačkih partnera izaziva zabrinutost zbog potencijalnog marginaliziranja hrvatskih predstavnika u projektu. Sarajevska tvrtka BH gas, u čijoj upravi nema utjecaja Hrvata, prema novom zakonu koji se priprema, ne bi bila jedini operater za plin u BiH, što je promjena u odnosu na sadašnji zakon donesen uz pritisak bivšeg Bidenovog veleposlanika.
Dragan Čović, predsjednik HNS-a BiH, izrazio je uvjerenje da će snažan američki koncesionar biti zainteresiran ne samo za južnu plinsku interkonekciju, već i za izgradnju tri, odnosno četiri plinske centrale u Bosni i Hercegovini snage po 400 MW, naglašavajući značaj projekta u kontekstu trenutnih cijena energenata. Plinovod bi se protezao od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika, te bi omogućio izgradnju plinskih centrala za proizvodnju struje u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli, gdje se nalaze i veliki industrijski potrošači.
Damir Džeba, zastupnik u Parlamentu FBiH, istaknuo je da je strateška želja Bosne i Hercegovine i Federacije, pa i hrvatske politike, što žurnije pozicioniranje američkog investitora kroz zakonodavni okvir kako bi se izravno moglo početi raditi na projektu. Ministar energetike i rudarstva FBiH, Vedran Lakić, naglasio je stratešku opredijeljenost povezivanja s Republikom Hrvatskom, videći u projektu južne interkonekcije doprinos kvalitetnijim komercijalnim i dobrosusjedskim odnosima.
Očekuje se da će se zakon o plinskoj interkonekciji usvojiti u narednih sedam do deset dana, kako bi se s Vladom Republike Hrvatske moglo razgovarati o međudržavnom sporazumu. Predsjedateljica Vijeća ministara već je u razgovorima s predsjednikom Vlade RH, a cilj je potpisivanje sporazuma krajem travnja u Dubrovniku. Osim plinovoda, razgovara se i o mogućnosti uključivanja američkog Bechtela u gradnju Koridora 5C i Jadransko-jonske ceste, s obzirom na to da prisutnost američkih investitora osigurava najviši stupanj sigurnosti, što je posebno važno za ovaj dio svijeta.
