Široki Brijeg: Sjećanje na posjet nobelovca Ive Andrića 1963. godine uz jedan zanimljiv detalj

Godina 1963. ostala je zabilježena u povijesti Širokog Brijega, tadašnje Lištice, kao trenutak u kojem je ovaj hercegovački kraj ugostio jedinog književnog nobelovca s ovih prostora.

Fotografija iz privatnog arhiva obitelji pokojnoga Drage Ćavara koju je objavio Digitalni arhiv Široki Brijeg svjedoči o boravku Ive Andrića (1892. – 1975.) u Širokom Brijegu, oživljavajući sjećanje na društveni i kulturni značaj tog povijesnog posjeta.

Službeni prijem ispred zgrade općine

Tijekom boravka u tadašnjoj Lištici 1963. godine, Ivu Andrića primio je tadašnji načelnik Krešimir Buntić, čiji je mandat trajao od 1962. do 1965. godine. Glavni protokolarni dio susreta zabilježen je ispred zgrade općine, a nobelovac je tom prigodom posjetio i zgradu Narodnog sveučilišta, prostor u kojem se danas nalazi Hrvatski kulturni dom.

Uz Andrićevu delegaciju, na fotografiji se vide brojni Širokobriježani te tadašnji ravnatelj gimnazije Ante Vasilj. Posjet je bio dio šireg Andrićeva kretanja Hercegovinom; naime, književnik je 1962. godine izgradio kuću u Herceg Novom, što je bio povod njegovim čestim obilascima regije. Tijekom tih putovanja posebno se zanimao za škole, samostane, manastire, arheološke lokalitete te nekropole stećaka, crpeći inspiraciju iz povijesne i kulturne baštine.

Vrijeme velikih priznanja i sabranih djela

Posjet Lištici dogodio se u jeku Andrićeve svjetske slave, ali i značajnih izdavačkih pothvata. Upravo su 1963. godine po prvi put objavljena njegova Sabrana djela.

Samo dvije godine ranije, 26. listopada 1961., Andrić je u svom stanu u Beogradu primio vijest o dodjeli Nobelove nagrade za književnost, postavši prvi pisac s prostora bivše Jugoslavije s tim prestižnim priznanjem.

Svečana ceremonija dodjele održana je 10. prosinca 1961. u Koncertnoj dvorani Švedske akademije u Stockholmu.

Filantropska gesta i duh vremena

Osim po književnom radu, Andrić je ostao upamćen i po svojoj društvenoj odgovornosti. U pismu upućenom Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine 17. svibnja 1962. godine, nobelovac je donirao polovicu iznosa Nobelove nagrade.

Želim obavijestiti Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini pokloniti 50 posto dinarskog iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade za književnost iz 1961. godine u ukupnoj sumi od 18.102.859 dinara, stajalo je u pismu.

Fotografija iz 1963. krije i jedan autentičan detalj koji oslikava tadašnju svakodnevicu Širokog Brijega: na lijevom rubu kadra vidljiva je žena koja tjera konja natovarenog sepetima, čineći snažan vizualni kontrast između visokog protokola i tradicijskog načina života tadašnje Hercegovine.