Prosječna potrošačka košarica u Bosni i Hercegovini dostigla je iznos od gotovo 3.400 KM, što prosječne obitelji sve teže podmiruju. Stručnjaci upozoravaju da će poskupljenje goriva dovesti do lančanog rasta cijena, s hranom kao najvećim izdatkom, čineći već tešku situaciju još izazovnijom. Već u ožujku, procjene za ovu godinu nisu nimalo optimistične.
Proizvođači hrane već su suočeni s nikad višim troškovima. Zbog poskupljenja goriva, sjetva je nikad skuplja, a skuplja proizvodnja, kako ističu oni koji hranu proizvode, neizbježno znači i skuplju hranu za krajnje potrošače.
Ljiljana Lazić, proizvođačica povrća, predviđa tešku godinu. “Ove godine možda će se i posijati, a dogodine daj Bože da svi posiju, posijat će oni malo jači, strašno je skupo, sjeme je skupo, đubre je skupo,” kazala je. Miodrag Lazić, također proizvođač i prerađivač povrća, naglašava da su “najveći troškovi izražavaju se u gorivu.” Dodaje da cijena đubriva raste svakih par dana pri svakoj kupovini, ali je “gorivo nešto što je najviše poraslo.”
Potrošačka korpa, čiji je iznos gotovo 3.400 KM, pokazuje da se najviše novca troši upravo na hranu. Proizvođači i krajnji potrošači, smješteni na početku i kraju lanca opskrbe, trpe najveće posljedice globalnih dešavanja.
Miodrag Lazić također objašnjava kako cijene povrća rjeđe prate rast cijena goriva. Upozorava da će “u marketima cijena biti sigurno veća nego na tržnicama, kao što smo navikli do sada od proizvođača cijena koja ode na police je sigurno duplo veća.”
Kao odgovor na novonastalu situaciju, nadležni su odredili marže u prometu određenih proizvoda. Međutim, Bosna i Hercegovina uvozi oko 80% hrane koju konzumira, što je čini izuzetno ranjivom na globalne poremećaje i poskupljenja. Iako je već poznato da će građani platiti cijenu globalnih kriza, ostaje neizvjesno kolika će ta cijena biti kada se konačno podvuče crta.














