Hip_Urednik
Dok se svijet bori s brzim načinom života i stresom, statistički podaci u Bosni i Hercegovini jasno pokazuju da se najdulje živi na sunčanom hercegovačkom kršu, pri čemu se grad Ljubuški ističe kao rekorder po broju stogodišnjaka. Ova regija, često nazivana bosanskohercegovačkom “Plavom zonom”, bilježi značajno dulji prosječni životni vijek svojih stanovnika u usporedbi s ostatkom zemlje.
Agencije za statistiku godinama potvrđuju da stanovnici općina u Hercegovini u prosjeku žive nekoliko godina duže. Ove općine prednjače i po udjelu osoba starijih od 85, pa čak i 90 godina, što ih svrstava uz bok globalnim “Plavim zonama” – specifičnim regijama gdje ljudi doživljavaju duboku starost u izvrsnom fizičkom i mentalnom zdravlju, konceptu populariziranom od strane istraživača Dana Buettnera.
Stručnjaci navode nekoliko ključnih faktora koji doprinose dugovječnosti u Hercegovini. Mediteranska prehrana, obogaćena maslinovim uljem, smokvama, raštikom i domaćim crnim vinom (blatinom), služi kao nutritivni štit za srce i krvne žile. Regija uživa u najvećem broju sunčanih sati u zemlji, osiguravajući prirodni rezervoar vitamina D, ključnog za imunitet i zdravlje kostiju. Značajnu ulogu igraju i genetika, te specifičan mentalitet – hercegovački humor i druženja uz kavu koji djeluju kao učinkovit lijek protiv usamljenosti i stresa. Fizička aktivnost, često kroz rad u vinogradima i maslinicima, također je integralni dio svakodnevnog života.
Među hercegovačkim općinama, Ljubuški se s ponosom ističe kao “grad dugovječnosti”. Ovaj grad na rijeci Trebižat već godinama drži neslužbeni rekord po broju stogodišnjaka u odnosu na broj stanovnika. Mediji gotovo svake godine zabilježe proslavu barem jednog stotog rođendana u ovom kraju, a mještani u šali kažu da je tajna u spoju čiste vode, obilja sunca i činjenice da se u Ljubuškom nikome nikamo ne žuri.
Iako jug dominira dugovječnošću, planinski dijelovi Bosne i Hercegovine, poput planine Romanije i okolice Sarajeva, također imaju svoje “rekordere”, gdje se dugovječnost pripisuje čistom zraku, šetnjama i mliječnim proizvodima. Međutim, hercegovački krš ostaje neprikosnoven po ukupnom prosjeku. Zanimljivo je da žene u BiH, kao i u ostatku svijeta, žive duže od muškaraca, u prosjeku oko pet do šest godina više.
