Hip_Urednik
Nova analiza pariteta kupovne moći (PPP) otkrila je značajne razlike u kvaliteti života diljem Europe, pokazujući gdje plaće najbolje pokrivaju osnovne troškove. Dok su Luksemburg i Švicarska apsolutni lideri s indeksima daleko iznad prosjeka, Bosna i Hercegovina se, s indeksom od 64,3, nalazi među zemljama s najnižom kupovnom moći u Europi, iako je prvi put u novijoj povijesti zabilježila bolji rezultat od Grčke.
Na vrhu ljestvice, prema podacima platforme Statista za prethodnu godinu, i dalje su zemlje sjeverne Europe, predvođene apsolutnim liderima. Luksemburg se ističe indeksom od oko 180, dok Švicarska slijedi s preko 160. Danska prelazi indeks od 130, a Norveška, Švedska i Finska bilježe indekse iznad 120. Ekonomisti ističu da ove zemlje svoju prednost duguju visokoj produktivnosti, snažnim institucijama i stabilnim tržištima rada, što omogućuje rast realnih plaća unatoč inflaciji.
Kupovna moć, prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, nije samo ekonomski pokazatelj, već izravno određuje kvalitetu života građana, pokazujući koliko roba i usluga mogu priuštiti za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji. Razlika između indeksa poput 130 i 60 nije samo statistička, već predstavlja fundamentalnu razliku između života financijske sigurnosti i onog u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.
Zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124), iako još uvijek pripadaju razvijenom dijelu Europe, bilježe stagnaciju kupovne moći. Eurostatovi podaci pokazuju da je inflacija u posljednjih nekoliko godina u tim zemljama “pojela” rast plaća, posebno u segmentima energetike i hrane. Španjolska se nalazi nešto iznad indeksa od 100, dok Portugal s indeksom od oko 60 pokazuje koliko realan standard može varirati čak i unutar Europske unije. Češka i Poljska su blizu indeksa od 100, dok Rumunjska i Bugarska, s indeksima nešto višim od 70, i dalje zaostaju, iako su smanjile razlike u posljednjem desetljeću.
U regiji Balkana, Slovenija (86) i Hrvatska (80,8) imaju najbolji indeks kupovne moći. Bosna i Hercegovina je s indeksom od 64,3 među najgorim rezultatima u Europi, dok su Srbija (59,1), Sjeverna Makedonija i Grčka (60,7) još niže. Najniži indeks u cijeloj regiji, pa i Europi, bilježi Albanija s 43,7.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, istaknuo je za “Nezavisne novine” da bi Bosna i Hercegovina trebala težiti dostizanju Slovenije i Hrvatske prema paritetu kupovne moći, što bi značilo da je život u tim zemljama EU 20 posto bolji u usporedbi s BiH. Đogo smatra da BiH može sustići Bugarsku i Rumunjsku, unatoč njihovom dvadesetogodišnjem članstvu u EU, s obzirom na to da je životni standard u tim zemljama tek neznatno bolji nego u Bosni i Hercegovini. Posebno ga je iznenadilo što Bosna i Hercegovina ima veću kupovnu moć od Grčke, što se događa prvi put u novijoj povijesti.
