Hip_Urednik
Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, u ožujku 2026. godine prosječna samostalna mirovina iznosila je 850,05 KM. Istodobno, zajamčena mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili nakon 1. siječnja 2026., uz 40 ili više godina staža osiguranja, određena je u iznosu od 842,44 KM.
Najniže mirovine i dalje su znatno niže, pa tako za manje od 20 godina staža iznose 434,62 KM. Za staž između 20 i 25 godina mirovina je 470,83 KM, dok za razdoblje od 25 do 30 godina iznosi 507,05 KM. Umirovljenici s 30 do 35 godina staža primaju 543,27 KM, oni s 35 do 40 godina 615,71 KM, dok za 40 i više godina staža najniža mirovina iznosi 688,14 KM.
Troškovi života daleko iznad primanja
Unatoč određenim povećanjima u odnosu na ranije razdoblje, većina umirovljenika i dalje živi s primanjima koja ne pokrivaju osnovne životne potrebe. Kao realan pokazatelj troškova često se koristi potrošačka košarica koju izrađuju sindikati i statističke institucije.
Prema najnovijim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u Federaciji BiH u veljači 2026. iznosila je 3.300,70 KM mjesečno. Ovaj iznos obuhvaća temeljne troškove – hranu, stanovanje, higijenu, prijevoz i druge nužne potrebe, bez ikakvih luksuza.
Ako se uzme u obzir da prosječna plaća u Federaciji BiH iznosi oko 1.671 KM, jasno je da ni ona ne može pokriti ukupne troškove života, što dodatno naglašava težinu položaja umirovljenika.
Umirovljenici pod posebnim pritiskom
S obzirom na to da velik broj umirovljenika prima iznose bliže minimalnim mirovinama, svakodnevni život za mnoge predstavlja stalnu borbu s troškovima. Mirovina od oko 700 KM teško može pokriti osnovne izdatke poput stanarine, režija, lijekova i prehrane.
Čak i u slučajevima kada umirovljenik živi sam i pokušava smanjiti troškove na minimum, često se suočava s nedostatkom sredstava za osnovne potrebe. Zbog toga su mnogi primorani na dodatnu štednju ili se oslanjaju na pomoć članova obitelji kako bi premostili kraj mjeseca.
Jaz između mirovina i stvarnih potreba
Podaci pokazuju da su mirovine u Federaciji BiH u 2026. godini nominalno veće nego ranijih godina, no i dalje značajno zaostaju za stvarnim troškovima života. Razlika između mirovinskih primanja i iznosa potrošačke košarice jasno ukazuje na dubok jaz koji otežava svakodnevicu velikom broju građana treće životne dobi.
Takvo stanje dodatno opterećuje kućne budžete i otvara ozbiljna pitanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava te učinkovitosti socijalne politike u Federaciji BiH.
Vrisak.info
