Hip_Urednik
U povijesti gospodarskog razvoja Hrvatske 19. stoljeća ime Salamon (Simon) Heinrich Gutmann zauzima posebno mjesto. Iako nije bio političar ni javni intelektualac, njegov utjecaj na razvoj industrije, prometne infrastrukture i urbanizacije istočne Slavonije bio je izniman – stvorio je industrijski krajolik koji je generacijama privlačio ljude iz svih krajeva bivše države, pa i Hercegovce.
Rođen 1806. godine u Nagykanizsi, u tadašnjoj Ugarskoj, Gutmann je potekao iz židovske trgovačke obitelji. Kao i mnogi poduzetnici tog vremena, karijeru započinje u trgovini baveći se prometom robe široke potrošnje, uključujući žitarice i druge sirovine.
Prema podacima iz Hrvatskog biografskog leksikona (HBL), ključna prekretnica događa se 1836. godine kada osniva vlastitu trgovačku tvrtku.
Upravo ta godina označava početak poslovnog sustava koji će se kasnije razviti u jednu od najvećih drvno-industrijskih organizacija u regiji.
Prepoznavanje potencijala slavonskih šuma
Sredinom 19. stoljeća europsko tržište bilježi snažan rast potražnje za drvom, osobito kvalitetnim hrastom. Gutmann prepoznaje tu priliku i strateški usmjerava poslovanje prema području današnje Hrvatske.
Ključan potez bio je ulazak u posjed velikih šumskih kompleksa u okolici Valpova. Prema HBL-u, riječ je o 41.000 tisući jutara šuma i zemljišta koje je kupio od obitelji Prandau, čime ovaj poduzetnik osigurava dugoročnu sirovinsku bazu za razvoj industrije.
Ova odluka pokazuje njegovu sposobnost dugoročnog planiranja. On se nije zadržao na trgovini, nego prelazi na vertikalno integrirani industrijski model, od sirovine do finalnog proizvoda.
Početak industrijske proizvodnje i Gutmannova pruga
Pravi industrijski zamah započinje krajem 19. stoljeća. Godine 1884. u Belišću je podignuta velika pilana, temelj budućeg industrijskog kompleksa.
No ona je bila tek početak. Ubrzo se razvijaju pogoni za proizvodnju tanina (važnog za kožarsku industriju), tvornica bačava, te sustav za preradu drva u različite industrijske proizvode.
Riječ je o jednom od najmodernijih industrijskih sustava tog vremena na području jugoistočne Europe.
Jedan od najzanimljivijih aspekata Gutmannova poslovanja bila je izgradnja vlastite prometne mreže.
Pilana u Belišću iz 1893. godine
Kako bi omogućio transport drva iz šuma do tvornica i dalje do tržišta, razvija se mreža uskotračnih pruga poznata kao Slavonsko–podravska željeznica, a u narodu poznata i kao Gutmannova pruga.
Ta željeznica nije služila samo industriji nego se koristila i za prijevoz putnika, povezivala je izolirana područja Slavonije, te poticala razvoj naselja i trgovine.
Time projekt prelazi granice privatnog biznisa i postaje faktor regionalnog razvoja.
Nastanak industrijskog grada
Razvoj industrije doveo je do stvaranja potpuno novog urbanog prostora. Belišće nije bio klasično naselje koje je postupno raslo već planski oblikovana industrijska zajednica.
Prema dostupnim podacima, Gutmann i njegova tvrtka organiziraju izgradnju radničkih stanova, škole i društvene ustanove i komunalnu infrastrukturu.
Takav model podsjeća na industrijske gradove zapadne Europe i pokazuje koliko je projekt bio napredan za svoje vrijeme.
U kasnijoj fazi života, ovaj vizionar postupno prepušta upravljanje svojim sinovima, među kojima se posebno ističe Edmund Gutmann. Upravo pod njihovim vodstvom tvrtka doživljava najveći rast.
U to vrijeme posjedi dosežu više od 60.000 jutara, proizvodnja se širi na međunarodna tržišta, a proizvodi se izvoze diljem Europe i preko oceana. Tvrtka postaje jedan od najvećih izvoznika drvnih proizvoda u regiji.
Ekološke posljedice industrijskog modela
Iako je gospodarski doprinos bio golem, zabilježene su i negativne posljedice. Naime, intenzivna eksploatacija šuma dovela je do smanjenja površina slavonskih hrastova i poremećaja prirodnih ekosustava.
Linija pilanskih jarmača/gatera iz 1925. godine
Ovo je jedan od ranih primjera sukoba industrijskog razvoja i očuvanja prirode, tema koja je i danas aktualna.
Salamon Heinrich Gutmann umire 1902. godine, ostavljajući iza sebe razgranat industrijski sustav. Njegova tvrtka i obitelj nastavljaju djelovati sve do dramatičnih političkih promjena 20. stoljeća.
Tijekom Drugog svjetskog rata, kao židovsko vlasništvo, poduzeće je oduzeto, a nakon rata nacionalizirano i uključeno u socijalistički industrijski sustav.
Preimenovano je u Kombinat Belišće, a danas je to Belišće d.d, piše Agroklub.com.
Unatoč tome, temelj koji je Gutmann postavio ostaje vidljiv i danas – industrijska tradicija Belišća, infrastrukturna mreža koju je inicirao i transformacija Slavonije iz šumskog u industrijsko područje.
(www.jabuka.tv | Foto: Turistička zajednica Belišće)
The post Židovski poduzetnik stvorio je grad u Slavoniji koji su naseljavali i Hercegovci first appeared on Jabuka.tv.
