Hip_Urednik
Bosna i Hercegovina suočava se sa značajnom ranjivošću na globalne tržišne poremećaje, uključujući potencijalne nestašice hrane i rast cijena, s obzirom na to da više od 80 posto hrane koju građani konzumiraju stiže iz uvoza. Već sada, sukobi na Bliskom istoku i nestabilna globalna dešavanja odražavaju se na rast cijena nafte, a time i na šire poskupljenje roba, što pojačava zabrinutost za domaću opskrbu.
Ova duboka zavisnost tržišta BiH od uvoza znači da se svaki poremećaj na svjetskom tržištu brzo osjeti na domaćim policama, ne samo kroz cijene, već i kroz dostupnost proizvoda, upozoravaju udruženja potrošača. Jovan Vasilić iz Udruge potrošača “Zvono” Bijeljina ističe da su potrošači faktički prepušteni sami sebi u slučaju nestašica, podsjećajući na ranije nagovještaje problema s uljem, brašnom i gorivom.
Proizvodnja osnovnih životnih namirnica, poput kruha i brašna, zadovoljava tek mali postotak domaćih potreba. Predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina, Radenko Pelemiš, navodi da domaća pšenica sudjeluje sa svega 10 do 15 posto u mlinsko-pekarskoj industriji, dok se ostatak, 80 do 90 posto, uvozi, najviše iz Srbije i Mađarske. Ipak, pekari trenutno uvjeravaju da nestašice neće biti, zahvaljujući rekordnim prinosima u Srbiji i postojećim zalihama.
Proizvođači hrane objašnjavaju ovu situaciju sve skupljom i neizvjesnijom proizvodnjom. Ljilja Lazić, proizvođačica povrća, naglašava visoke troškove sjemena i đubriva, kao i veliku zavisnost od vremenskih prilika, dok domaći proizvodi gube bitku s često znatno jeftinijim uvoznim artiklima. Zbog toga poljoprivrednici smanjuju obradive površine.
Unatoč apelima za podršku i zaštitu domaće proizvodnje, nadležni reagiraju mjerama koje ne daju dovoljne rezultate. Stoga, neki poljoprivrednici, poput Mustafe Gradaščevića, savjetuju stanovništvu da se oslone na vlastite resurse i posiju osnovne namirnice poput krumpira, luka i boranije, kako bi osigurali barem djelomičnu izvjesnost i sigurnost u svakodnevnoj upotrebi.
