Hip_Urednik
Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će se projekt Južne plinske interkonekcije “sigurno” realizirati pod uvjetom da Bosna i Hercegovina ispuni sve dogovoreno. Ova izjava uslijedila je nakon potpisivanja sporazuma o izgradnji plinovoda između Hrvatske i BiH te zajedničke izjave o potpori projektu sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je, prema Plenkoviću, ključno za ubrzanje procesa.
Sporazum o plinovodu, koji će plinskom infrastrukturom povezati Hrvatsku i BiH, potpisali su u utorak premijer Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. Događaj je upriličen na marginama skupa Inicijative triju mora u Dubrovniku, s ciljem da projekt dobije “vidljivost” i “značaj”. Plenković je posebno istaknuo ulogu SAD-a, zahvalivši američkoj strani na ubrzanju procesa, te naznačio da bi realizacija projekta bila upitna da u njega “zakonski regulirano” nisu ušli američki investitori. Ulazak američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy u projekt omogućen je izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.
Premijer je Južnu interkonekciju, koja će BiH spojiti s LNG terminalom na Krku, opisao kao strateško naslanjanje Bosne i Hercegovine na Hrvatsku u energetskom smislu. Komentirajući prigovore koji su na prijedlog sporazuma stigli iz Europske unije, Plenković je poručio da su europske institucije bile obaviještene o potpisivanju te da je Hrvatska mnogo puta Europskoj komisiji i drugim službama naglašavala strateški značaj projekta. Naglasio je da cijeli projekt mogao biti ostvaren i europskim sredstvima da je EU ranije dao suglasnost, te stoga nema smisla da ga sada naknadno propituje.
Hrvatska je potpisivanje uvjetovala ekonomskom opravdanosti projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnog kapaciteta. Plenković je naglasio postojanje “osigurača” jer Hrvatska mora biti sigurna da će joj se realizacija projekta isplatiti te da će BiH ostvariti sve najavljeno sa svoje strane granice. Za Hrvatsku je ključno osigurati kupce za 1,5 milijardi kubika plina koji bi plinovodom trebao stići u BiH, zemlju koja još nije u potpunosti plinificirana.
Hrvatski dio plinovoda, od Dugopolja preko Imotskog do BiH, imat će 72 kilometra cijevi i procijenjen je na oko 170 milijuna eura. Premijer je zaključio da Plinacro ima sve potrebne projekte i dokumentaciju spremne, te da Hrvatska smatra da se “realizacija mora dogoditi”, ponovno naglasivši da će se projekt “sigurno realizirati ako se s bosanskohercegovačke strane napravi sve što je dogovoreno”.
