Savjeti epidemiologa: Trebaju li građani BiH strahovati zbog širenja hantavirusa?

Vlasti u Argentini pokreću hitnu istragu kako bi utvrdile je li ta zemlja izvor smrtonosne zaraze hantavirusom. Drama poprima globalne razmjere zbog putnika iz različitih zemalja koji su se nalazili na švicarskom kruzeru, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj zaraženih je u porastu.

O značajkama virusa, načinu prijenosa te prisutnosti u našoj regiji, N1 je razgovarao s epidemiologinjom Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Miom Blažević.

Blažević pojašnjava kako se radi o virusu koji se prenosi izlučevinama glodavaca, a javlja se u čak 40 oblika. Kada je riječ o Europi, prisutna su dva tipa hantavirusa, dok je u našoj zemlji i regiji konkretno zastupljen oblik Dobrava virus.

Ovaj tip virusa manifestira se kroz lakše simptome koji obično zahvaćaju bubrege. Ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, ima lakši klinički tijek i u pravilu ne završava smrtnim ishodom, pojasnila je epidemiologinja. S druge strane, u Americi je prisutan soj koji uzrokuje teži oblik bolesti s upalom pluća i čestim smrtnim ishodima.

Način prijenosa i simptomi

Hantavirus se prenosi izlučevinama glodavaca – mokraćom i slinom. Ljudi se najčešće zaraze u prirodi, tijekom kampiranja ili čišćenja zapuštenih prostorija i podruma gdje se glodavci zadržavaju.

Dobrava virus je tipičan za naše područje, ponajviše za ljude koji rade u prirodi. Mi smo endemska zemlja za taj virus, ali slučajevi su iznimno rijetki, ističe Blažević. Početni simptomi uključuju visoku temperaturu, groznicu, povraćanje, bolove u trbuhu i leđima, a u težim slučajevima može doći i do zatajenja bubrega.

Prevencija i zaštita

Specifična terapija ne postoji; bolest se liječi simptomatski, uz potporu tijelu da se samo izbori s virusom.

Ključ je u prevenciji:

Izbjegavati boravak na mjestima s puno glodavaca.
Koristiti zaštitnu opremu pri radu u prirodi.
Obvezno prozračiti podrume i zatvorene prostorije prije čišćenja.
Nositi maske i rukavice tijekom rada u rizičnim prostorima.

Na pitanje o mogućnosti epidemije u BiH, Blažević umiruje javnost. Ističe kako kod nas nikada nije zabilježen prijenos s čovjeka na čovjeka, a šanse za pojavu opasnog južnoameričkog soja su iznimno male, osim u slučaju produženog kontakta sa zaraženom osobom koja bi stigla iz tog područja.