Hip_Urednik
Najava odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta otvorila je novu političku raspravu u Bosni i Hercegovini, ne samo o njegovu nasljedniku, nego i o budućnosti OHR-a.
Dok dio međunarodne zajednice i domaćih političara smatra kako BiH još nije spremna funkcionirati bez međunarodnog nadzora, iz Republike Srpske sve glasnije stižu zahtjevi za poništenje svih Schmidtovih odluka, uključujući i izmjene Kaznenog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida.
Prema pisanju austrijskog lista Die Presse, Schmidt planira napustiti dužnost u lipnju, nakon gotovo pet godina na čelu Ureda visokog predstavnika. OHR je službeno potvrdio kako je Schmidt osobno odlučio završiti mandat te zatražio pokretanje postupka imenovanja nasljednika.
Rasprava o budućnosti OHR-a
Schmidtov odlazak ponovno je otvorio pitanje treba li Bosni i Hercegovini i dalje visoki predstavnik, gotovo tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.
OHR je uspostavljen 1995. godine kako bi nadgledao provedbu mirovnog sporazuma, a visoki predstavnik ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati dužnosnike.
Ipak, austrijski list navodi kako se te ovlasti mogu provoditi samo uz snažnu podršku međunarodne zajednice, koja je posljednjih godina sve slabija. Ukidanje OHR-a već dugo zagovaraju Rusija i Kina, ali i dio analitičara koji smatraju da BiH mora sama preuzeti odgovornost za svoju budućnost.
Zahtjevi iz Republike Srpske
Istodobno, iz Republike Srpske posljednjih dana stižu koordinirani zahtjevi za ukidanje svih Schmidtovih odluka. Dužnosnici vladajuće koalicije bliski Miloradu Dodiku traže povlačenje nametnutih zakona, odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, ali i ukidanje odredbi kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Najmanje što Republika Srpska danas mora učiniti jest da jasno, glasno i institucionalno inzistira na ukidanju svih nametnutih imperatorskih zakona i odluka, poručila je Ana Trišić Babić.
Slične poruke posljednjih dana šalju i Nenad Stevandić, Nikola Špirić, Goran Selak i Milorad Kojić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavio je i osobne napade na Schmidta, tvrdeći kako ga “neće pustiti na miru”, uz niz neprovjerenih optužbi o navodnim malverzacijama.
“Poništenje Schmidtovih odluka nije moguće”
Pravni stručnjaci, međutim, smatraju kako je poništavanje Schmidtovih odluka praktično nemoguće. Ustavni pravnik Nedim Ademović ističe da su odluke visokog predstavnika utemeljene na međunarodnom pravu i da ostaju pravno važeće.
Apsolutno ne. Ako sam u nešto siguran, onda sam siguran da će odluke visokog predstavnika ostati na pravnoj snazi. Visoki predstavnik je međunarodna institucija i njegove odluke utemeljene su na međunarodnom pravu,rekao je Ademović.
Sličan stav imaju i udruge žrtava. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže kako se zakoni koji su već proizveli pravne posljedice ne mogu retroaktivno ukidati.
To se neće dogoditi. Već postoje pravomoćne presude i sudski procesi koji se vode na osnovu tih zakona, poručio je Tahirović.
BiH između blokada i međunarodnog nadzora
I dok dio međunarodne zajednice razmatra budućnost OHR-a, mnogi u BiH i dalje smatraju kako je međunarodni nadzor važna garancija očuvanja Daytonskog sporazuma, osobito u atmosferi stalnih političkih blokada i secesionističke retorike iz Republike Srpske.
Najava Schmidtova odlaska tako je otvorila jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji: može li BiH funkcionirati bez međunarodnog nadzora u trenutku kada su državne institucije često blokirane, a unutarnje političke podjele sve izraženije, prenosi N1.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
The post Odlazak Schmidta pokrenuo političku buru: Što čeka BiH bez visokog predstavnika? first appeared on Jabuka.tv.
