Nakon Schmidtove ostavke sve glasnije pitanje: Treba li BiH još uvijek OHR?

Ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta ponovno je otvorila pitanje budućnosti Ureda visokog predstavnika u BiH, ali i mogućnosti da njegov nasljednik bude posljednji na toj dužnosti.

Nakon što je visoki predstavnik Christian Schmidt podnio ostavku, u političkim krugovima Bosne i Hercegovine počela su nagađanja o tome tko bi mogao biti njegov nasljednik, ali i hoće li se u skorijem razdoblju otvoriti pitanje zatvaranja Ureda visokog predstavnika.

Već sada se, međutim, postavlja pitanje hoće li novi visoki predstavnik imati puni politički legitimitet u cijeloj zemlji, s obzirom na to da se očekuje kako ni njegovo imenovanje neće biti prihvaćeno u Republici Srpskoj ako ne bude potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, piše RTV HB.

Rasprave o ulozi OHR-a

OHR je posljednjih desetljeća imao snažnu ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine, a njegovo djelovanje često je bilo predmet oštrih političkih prijepora.

Dio hrvatskih političkih predstavnika i analitičara smatra kako su odluke visokih predstavnika dugoročno negativno utjecale na položaj Hrvata u BiH, osobito kada je riječ o pitanju legitimnog političkog predstavljanja.

Politički savjetnik AFD-a Filip Gašpar upozorava da se odmah nakon otvaranja pitanja Schmidtova nasljednika počelo raspravljati o tome kome bi novi visoki predstavnik trebao biti politički bliži.

To nije logika nepristranog posredovanja nego logika unutarnje političke borbe u kojoj se Hrvate želi staviti u defenzivu, istaknuo je Gašpar.

Hoće li imenovanje zaobići Vijeće sigurnosti UN-a?

Prema političkim najavama, moguće je da novi visoki predstavnik, kao ni Schmidt, neće biti potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.

Novinar Gvozden Šarac podsjeća da je Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, najavila kako bi imenovanje mogao provesti PIC, bez potvrde Vijeća sigurnosti.

Ako bude tako, ponovno ćemo imati otpor iz RS-a prema čovjeku koji je na takav način postavljen, a samim tim i nove probleme, upozorio je Šarac.

Takav rasplet, smatraju sugovornici RTV-a Herceg-Bosne, mogao bi dodatno produbiti političke prijepore u BiH i otvoriti novu krizu legitimnosti institucije visokog predstavnika.

Gašpar: OHR je ignorirao pitanje konstitutivnosti Hrvata

Gašpar posebno upozorava na, kako tvrdi, dugogodišnje ignoriranje problema političke konstitutivnosti Hrvata u BiH.

Unatoč višestrukim presudama koje su jasno ukazale na neustavnost, visoki predstavnik nije osiguravao provođenje tih odluka. Time je omogućio Bošnjacima da biraju hrvatskog člana Predsjedništva i poništio legitimno predstavljanje Hrvata, naglasio je.

Pitanje izbornog zakonodavstva i legitimnog predstavljanja ostaje jedno od ključnih neriješenih političkih pitanja u BiH, a upravo se od budućeg visokog predstavnika očekuje da će se prema njemu morati jasno odrediti.

Može li novi visoki predstavnik biti posljednji?

Pred novim visokim predstavnikom, tko god bio imenovan, bit će niz otvorenih pitanja, od odnosa među trima konstitutivnim narodima do odnosa domaćih političkih aktera prema međunarodnoj zajednici.

Šarac ocjenjuje kako BiH očekuje neizvjesno razdoblje.

Pred novim visokim predstavnikom je vrlo težak posao da pomiri rogove u vreći i da se zadovolje interesi SAD-a, a pita se i Bruxelles. Puno je otvorenih pitanja na koja je teško dati precizne odgovore, kazao je.

Trideset godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, pitanje opstanka OHR-a sve se češće veže uz sposobnost domaćih institucija da preuzmu punu političku odgovornost za budućnost zemlje.

Upravo zato Schmidtova ostavka nije otvorila samo pitanje njegova nasljednika, nego i širu raspravu o tome je li došlo vrijeme za postupno zatvaranje OHR-a.