Maslac ili margarin: Što je zapravo zdraviji izbor?

Maslac i margarin imaju različit sastav i nutritivne prednosti, no stručnjaci ističu da je kod oba najvažnija umjerenost.

Maslac ili margarin čest su izbor za doručak, sendviče i pripremu hrane, ali pitanje što je zdravije nema jednostavan odgovor.

Maslac se proizvodi od kravljeg mlijeka, odnosno mliječne masti, dok se u proizvodnji margarina najčešće koriste biljna ulja poput repičina, maslinova, lanena, sojina i suncokretova ulja.

Razlika između ova dva namaza najviše se vidi u vrsti masnoća koje sadrže. Maslac ima više zasićenih masnih kiselina, dok margarin, ovisno o sastavu, može sadržavati više nezasićenih masnih kiselina koje se povezuju s povoljnijim učinkom na zdravlje srca.

Maslac ima puno masti, ali i manje dodataka

Maslac se sastoji od više od 80 posto masti, a oko dvije trećine čine zasićene masne kiseline. Zbog toga je dugo imao lošu reputaciju, osobito zbog sumnji da može povećati razinu takozvanog lošeg LDL kolesterola.

Ipak, stručnjaci navode da na razinu kolesterola ne utječe samo prehrana, nego i genetika, način života i metabolizam. Dio zasićenih masnih kiselina u maslacu čine kratkolančane i srednjelančane masne kiseline, koje se razlikuju od dugolančanih zasićenih masnih kiselina.

Unatoč tome, zbog visoke energetske vrijednosti maslac bi trebalo jesti u umjerenim količinama.

Prednost maslaca je u tome što u pravilu sadrži manje dodataka. Uz maslac se mogu dodavati voda, sol, beta-karoten za boju i mliječne bakterije.

Margarin može imati povoljniji sastav masnoća

Prema stručnjacima Njemačkog društva za prehranu i Stiftung Warentesta, margarin često ima povoljniji sastav masnih kiselina od maslaca.

Margarini proizvedeni od kvalitetnih biljnih ulja, poput repičina, suncokretova ili lanena ulja, mogu biti izvor omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Te višestruko nezasićene masne kiseline povezuju se s povoljnim učinkom na krvni tlak, zgrušavanje krvi i zdravlje srca.

No ni margarin nije uvijek bolji izbor. Neki proizvodi sadrže veće udjele kokosova ulja i palmina ulja, koji su bogati zasićenim masnim kiselinama. Zato je pri kupnji važno provjeriti deklaraciju i birati margarine s manjim udjelom zasićenih masti.

Osobe s povišenim masnoćama u krvi posebno bi trebale birati margarin s većim udjelom višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Na što paziti pri kupnji?

Kod margarina je važno obratiti pozornost na sastav jer, osim biljnih ulja, može sadržavati vodu, sol, sirutku, jogurt, obrano mlijeko, emulgatore, konzervanse, limunsku kiselinu, arome, beta-karoten i dodane sintetske vitamine.

Korisno je provjeriti:

udio zasićenih masnih kiselina u nutritivnoj tablici,
koja su biljna ulja navedena u sastavu,
sadrži li proizvod palmino ili kokosovo ulje,
ima li proizvod mnogo dodataka, aroma ili konzervansa.

Margarini s većim udjelom prirodnijih, hladno prešanih ulja, poput repičina ulja, mogu sadržavati više omega-3 masnih kiselina od proizvoda s rafiniranim uljima.

Ni maslac ni margarin ne treba jesti u velikim količinama

Bez obzira na to bira li se maslac ili margarin, nutricionisti savjetuju da se oba namaza koriste štedljivo. Važna nije samo vrsta masnoće, nego i ukupna količina, piše T-online.

Prema preporukama stručnjaka, dnevna količina namaza trebala bi biti ograničena na oko 10 grama, odnosno približno jednu žlicu.

Razlika postoji i u kalorijskoj vrijednosti. Maslac i punomasni margarin imaju oko 80 posto masti i približno 700 kilokalorija na 100 grama, dok polumasni margarini s više vode imaju oko 40 posto masti i približno 400 kilokalorija na 100 grama.