Hip_Urednik
Borovo je nekada zapošljavalo više od 23.000 radnika i bilo simbol industrijskog razvoja, a danas posluje u znatno manjem opsegu i traži novog poslovnog partnera.
Tvornica obuće Borovo desetljećima je bila jedan od simbola gospodarskog razvoja Slavonije, Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije. U svojim najboljim godinama zapošljavala je oko 23.000 radnika, dok ih danas ima oko 500.
Tvrtka je nastala tridesetih godina 20. stoljeća, preživjela dva rata, velike političke i gospodarske promjene, gubitak tržišta i snažnu globalnu konkurenciju. Danas se nalazi u gotovo potpunom državnom vlasništvu i proizvodi u skromnijem opsegu, uz traženje novog poslovnog partnera.
Borovo je osnovao češki industrijalac Tomaš Bata. Iako je trgovačko društvo Bata cipele i koža d.d. Zemun-Zagreb postojalo od 1921. godine, proizvodnja na ovom području počela je 7. lipnja 1931. u magazinu Slovačke dunavske plovidbe, poznatom i kao Češka agencija.
Od industrijskog naselja do simbola Vukovara
Prema riječima Tonija Roce, višeg kustosa i voditelja Kulturno-povijesne zbirke Gradskog muzeja Vukovar, Bata je usporedno kupio oko 70 hektara susjednih parcela na kojima je planirao izgradnju tvornice i naselja.
Premda kao trgovačko društvo Bata cipele i koža d.d. Zemun-Zagreb postoji od 1921. godine, proizvodnja kod nas počinje 7. lipnja 1931. u magazinu Slovačke dunavske plovidbe, kolokvijalno znane kao Češka agencija, u blizini tadašnje nove luke. Paralelno Bata kupuje 70 hektara susjednih parcela na kojima planira izgradnju tvornice s naseljem, rekao je Roca za Index.
Naselje koje je nastalo uz tvornicu razvijalo se vrlo brzo. Do 1933. godine ondje je živjelo 196 stanovnika, a tri godine poslije 1.818. Izgrađeni su društveni dom, radnički restoran, dvije elektrane, ambulanta, stadion, sportska igrališta, kupalište na Dunavu, kino-dvorana, knjižnica, vrtić te osnovna i srednja škola.
Od studenoga 1932. godine počele su izlaziti prve tvorničke novine u državi, a od 1938. emitirao je i Radio Borovo. Od lipnja 1934. sportski aerodrom bio je povezan redovitim linijama s Beogradom i Zagrebom, a kasnije i s Grazom i Bečom.
Važna industrijska i arhitektonska baština
Profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Zlatko Karač istaknuo je kako se prostorna organizacija Borova temeljila na odvajanju proizvodno-industrijskog dijela od stambene zone i prostora za rekreaciju.
Prostorna organizacija satelitskoga grada temelji se na dosljednome funkcionalnom odvajanju proizvodno-industrijskog dijela smještenog uz luku i željeznicu te stambene zone i prostora za rekreaciju u zaleđu. Koncept samog naselja izveden je iz humanih postulata vrtnoga grada, rekao je Karač.
Prije početka Drugog svjetskog rata naselje je imalo oko 2.000 stanovnika, a tvornica 4.650 zaposlenih. Borovo je tada snažno promijenilo Vukovar, koji se iz administrativno-obrtničkog središta razvio u važno industrijsko središte regije.
Nakon 1945. Borovo se ubrzano razvijalo i preraslo u industrijskog diva. Proizvodila se gumeno-tehnička roba, PVC obuća i drugi proizvodi, a otvarani su i novi pogoni. Razvijalo se i radničko Borovo Naselje, u kojem su izgrađeni olimpijski bazen, kino i sportska dvorana.
Zlatno doba i početak problema
Borovo je od 1970. godine intenzivno izvozilo svoje proizvode. Izvoz je u početku iznosio 1,34 milijuna dinara, dok je desetljeće poslije narastao na 428 milijuna dinara, odnosno oko 105 milijuna američkih dolara.
Godine 1972. izgrađen je pogon Nova pneumatika, a 1979. počela je izgradnja nove Alatnice.
Borovo 1980-ih doseže novi zenit s oko 23.800 zaposlenika. Tada se u Kombinatu na godišnjoj razini proizvodilo 23 milijuna pari obuće, 12.500 tona gumeno-tehničke robe i preko 580.000 auto-guma. Trgovačka mreža imala je 620 trgovina, objasnio je Roca.
Prema njegovim riječima, zlatno doba završilo je u drugoj polovici osamdesetih godina, kada su se pojavili problemi s prevelikim brojem zaposlenih, smanjenom produktivnošću i konkurentnošću. Dodatni udarac donijeli su Domovinski rat, gubitak tržišta i dolazak globalnih proizvođača.
Borosane i Startasice ostale najpoznatiji proizvodi
Najpoznatiji proizvodi Borova svakako su Borosane, namjenska obuća koja se proizvodi od 1968. godine, te sportska obuća Startas, koja se pojavila 1976. godine.
Startasice su najveću popularnost stekle kao službena obuća Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, kada se prodavalo oko pet milijuna pari tenisica godišnje. Njihova proizvodnja ponovno je pokrenuta nakon 2007. godine.
Borovo je tijekom godina surađivalo i s poznatim svjetskim tvrtkama, među kojima su Puma, Salamander, Semperit i Pirelli. Imalo je predstavništva u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani i Münchenu.
Rat, obnova i današnje poslovanje
Na početku Domovinskog rata Borovo se uključilo u organizaciju obrane Vukovara, opskrbljujući električnom energijom ratnu bolnicu, vodovod i veća gradska skloništa. Poslovanje poduzeća prestalo je 1991. godine, a od 1992. do mirne reintegracije 1998. uprava Borova djelovala je u Zagrebu, dok se proizvodnja odvijala u Donjem Miholjcu.
Nakon što je 1998. godine ponovno ušlo u posjed svoje imovine u Vukovaru, Borovo je organizirano kao poslovna grupa i nastavilo je proizvodnju obuće i gumeno-tehničke robe na matičnoj lokaciji. Godine 2008. proizvodnja kožne obuće preseljena je u novoobnovljenu i tehnološki opremljenu zgradu Obućara nova.
Zgrade Borova od 2008. nalaze se na listi u nacionalnom Registru kulturnih dobara kao spomenik arhitekture, urbanizma i perivojne umjetnosti. Kulturno-povijesna cjelina Bata-ville zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro i smatra se jednim od najvrjednijih primjera planiranih gradova rane moderne u srednjoj Europi.
Prema podacima poslovnih portala, Borovo danas ima oko 500 zaposlenih i posluje s gubitkom. U javnosti se pojavila informacija da je singapurska tvrtka Eureka Investment provela dubinsko snimanje poduzeća zbog interesa za partnerstvo.
Objavljeno je i kako je Centar za restrukturiranje i prodaju službeno pozvao jednog strateškog investitora u Borovo, uz ugovor o tajnosti.
Iz uprave Borova poručuju kako tvrtka nastavlja svoju proizvodnu tradiciju, zadržava prisutnost na tržištu i oslanja se na dugogodišnju prepoznatljivost brenda.
Borovo nije samo industrijski subjekt, ono je dio identiteta Vukovara i simbol industrijske tradicije Hrvatske, s jasnom ambicijom daljnjeg razvoja i uključivanja u moderne gospodarske tokove, naveli su iz Borova.
(www.jabuka.tv | Foto: Gradski muzej Vukovar/Borovo)
The post Nekadašnji regionalni div zapošljavao je 23.000 radnika, danas ih ima tek oko 500 first appeared on Jabuka.tv.
