Hip_Urednik
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos pozvala je Europsku uniju da se ujedini oko kandidata za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ističući da bi njegov primarni cilj trebao biti osigurati puni suverenitet zemlje i time učiniti svoju funkciju nepotrebnom. Kos je ovu izjavu dala u Luxembourgu, uoči sastanka ministara vanjskih poslova država članica.
Pitanje nasljednika Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika izazvalo je nesuglasice, budući da se članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH početkom mjeseca nisu uspjeli usuglasiti oko kandidata. Sjedinjene Države i neke europske zemlje podržavaju talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok Francuska predlaže svog posebnog izaslanika za zapadni Balkan, Renea Troccaza. Povjerenica Kos naglasila je da bi budući visoki predstavnik trebao djelovati u najboljem interesu Bosne i Hercegovine i njenog europskog puta, s ciljem da zemlja što prije donosi odluke bez međunarodnog nadzora. Europska komisija, dodala je, aktivno radi na pripremi buduće vizije za Bosnu i Hercegovinu.
Kos je istaknula da najnovija istraživanja pokazuju kako čak 74 posto građana BiH želi ići europskim putem, naglasivši da bi i EU i čelnici u BiH trebali slijediti tu viziju.
Ovaj dan je, prema povjerenici, “veliki dan za proširenje”, budući da će Ukrajina i Moldavija otvoriti pregovore u prvom pregovaračkom klasteru, dok će Crna Gora zatvoriti dva poglavlja. Kos očekuje da će Ukrajina i Moldavija već u srpnju moći otvoriti pregovore u preostalih pet klastera, s obzirom na tehničku spremnost i potrebu za zelenim svjetlom svih država članica.
Prema novoj metodologiji pristupnih pregovora, 35 poglavlja podijeljeno je u šest tematskih klastera, pri čemu se pregovori o srodnim poglavljima unutar jednog klastera otvaraju zajedno. Prvi klaster, koji obuhvaća pravosuđe, pravdu, slobodu i sigurnost, javne nabave, statistiku i financijski nadzor, otvara se prvi i zatvara posljednji, na samom kraju pregovaračkog procesa.
Povjerenica je najavila da će pristupni ugovor s Crnom Gorom predstavljati novu generaciju takvih ugovora, koji će uključivati zaštitne mjere. Te mjere osigurat će da nove članice poštuju europska pravila i spriječit će zloupotrebu članstva, poput korištenja veta za otežavanje donošenja odluka. Kos je zaključila da će proces proširenja i dalje biti temeljen na zaslugama, odnosno na ispunjavanju svih kriterija, te da neće biti polovičnog članstva. Zemlje kandidatkinje moći će postati punopravne članice tek kada u potpunosti ispune sve uvjete.
