Sindikalna organizacija sudovi i tužiteljstvo ŽZH odgovorila na poziv ministra Lasića

Portal Vrisak.info je zaprimio odgovor Sindikalne organizacije sudovi i tužiteljstvo ŽZH na Poziv za prekid štrajka od strane ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

Umjesto dopisivanja i medijskih objava, smatramo da bi bolje rezultate polučilo pregovaranje za stolom, a ne ignoriranje sindikalne organizacije koja okuplja većinu djelatnika u pravosudnim tijelima.

Pozdravaljamo sam čin donošenja Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna Županije Zapadnohercegovačke nakon niza godina čekanja, međutim, to je tek korak ka ispunjenju zahtjeva ovog sindikata

Naglašavamo da je Zakon usvojen u tekstu s kakvim se nije u potpunosti usuglasila naša sindikalna organizacija, na što smo i ukazivali, tražeći da se naša primanja zakonski reguliraju.

Naime, još 2024. godine istaknut je zahtjev ovog sindikata za povećanje plaće od 30 posto, što nije provedeno u cijelosti, jer je povećanje, a kako ste dostavili u tabelarnom prikazu, nejednako po radnim mjestima pa se na nekim radnim mjestima bilježe povećanja čak i ispod 20%.

Povećanje plaće je trebalo biti regulirano Zakonom ili Kolektivnim ugovorom, odbili ste i jedno i drugo.

I ponovo podsjećamo, plaće su rasle i izabranim dužnosnicima, a u tabelarnom prikazu izdvojili ste i objavili samo naše.

Pa da pojasnimo: povećanjem od 20 posto stručni suradnik u pravosuđu, visokoobrazovan i sa položenim pravosudnim ispitom, neće dosegnuti prosječnu plaću u Federaciji BiH. Namještenik u pravosudnim tijelima će imati oko 400 maraka manju plaću od prosječne federalne plaće.

Pozivom na prekid štrajka od 15.06.2026. godine, istaknuli ste kako su specifičnosti rada u pravosuđu prepoznate člankom 27 Zakona, koji se odnosi, među ostalim, na pripravnost za rad te da je člankom 41 Zakona predviđeno donošenje Odluke o kriterijima za dodjelu novčane nagrade.

Istine radi, ove ste odluke Zakonom obvezani donijeti pa one ne predstavljaju ispunjenje naših zahtjeva kako tvrdite.

Unatoč tome smo, u znak spremnosti na dogovor, Ministarstvu pravosuđa ŽZH dana 05.06.2026. godine, pa ponovo Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu financija ŽZH dana 08.06.2026. godine, dostavili prijedloge/smjernice za izradu navedenih odluka, na koje nismo dobili odgovor, niti smo, a kako ste nam obećali prilikom zadnjeg neformalnog sastanka 02.06.2026. godine, sudjelovali u njihovoj izradi, pa dozvolite, da tražimo da se donesu i objave navedene odluke, jer ovako postoje tek u teoriji i njihov je sadržaj nama nepoznat.

Čak i sa njihovim donošenjem i primjenom, ovim se odlukama ne reguliraju plaće nego naknade i nagrade koje će ovisiti o odluci rukovoditelja, odnosno, nečijoj dobroj volji, a pasivno dežurstvo je dodatni angažman izvan radnog vremena i on mora biti plaćen.

Također, odbijate potpisati Kolektivni ugovor sa Sindikalnom organizacijom sudovi i tužiteljstvo ŽZH, čime bi uistinu prepoznali specifičnosti rada u pravosudnim tijelima, a potpisani Kolektivni ugovor sa drugim sindikatom ni po čemu ne predstavlja ispunjenje naših uvjeta, niti ima suštinu jer njime nije rješeno ništa pa se čak i u njemu navodi da će se pojedina prava regulirati odlukama Vlade, što je apsurdno, jer se kolektivni ugovor potpisuje upravo zato da bi se sva prava i obveze iz radnih odnosa regulirala tim ugovorom, a ne da bi se ta pitanja riješila jednostranim aktima Vlade.

Kako bismo iskazali spremnost na dogovor, pozivamo Vladu da sindikat uključi u izradu navedenih Odluka. Stoga, molimo da nam se dostave preliminarne verzije predmetnih odluka kako bi se članstvo moglo izjasniti je li to pravac za dogovor i prekid štrajka.

Umjesto poziva na prekid štrajka preko medija i razgovora putem sudskih tužbi, očekivali bismo konkretne prijedloge i službene akte koji bi omogućili postizanje sporazuma.

Tim više, što najnovija sudska praksa u sličnim predmetima, gdje se sporila zakonitost štrajka, argument nereprezentativnosti, koji je vaš jedini argument za ignoriranje ovog sindikata, ocjenjuje neosnovanim i cijeni da županijske vlade nisu poslodavac djelatnicima u pravosuđu.

Ovaj smo spor vrlo jednostavno mogli riješiti i za stolom, bez sudskih tužbi i nepotrebnih troškova spora.

Sindikat je više puta pokazao spremnost na razgovor i kompromis, ali kompromis ne znači da jedna strana odustane od svojih zahtjeva, a druga proglasi problem riješenim.

Najveću cijenu ovog spora ne plaćaju ni sindikat ni Vlada, nego građani koji čekaju na ostvarenje svojih prava. Zato je vrijeme za stvarna rješenja, a ne za medijska priopćenja.

Nemojte zanemarivati činjenicu da ste i Vi, kao i mi, u službi građana na svojim radnim mjestima. I baš zbog građana, navodi se u priopćenju.