Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je novu rang-listu razvijenosti gradova i općina u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, otkrivajući da, iako sarajevske općine i dalje drže primat, Široki Brijeg bilježi impresivan uspon. Ova hercegovačka lokalna zajednica postala je najbolje rangirana izvan Sarajevske županije, zauzevši osmo mjesto i prestigavši znatno veće gradove poput Mostara i Tuzle.
Na samom vrhu liste nije bilo promjena u odnosu na prethodnu godinu, s Općinom Centar Sarajevo koja je zadržala prvo mjesto. Slijede je Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća. Neposredno iza njih smjestio se Široki Brijeg, koji je napredovao za tri pozicije, čime je potvrdio svoj status jednog od najvećih dobitnika na ovogodišnjoj rang-listi.
Indeks razvijenosti, koji služi kao temelj za ovo rangiranje, nije isključivo ekonomski pokazatelj. Riječ je o kompozitnom pokazatelju koji obuhvaća pet ključnih socioekonomskih kriterija. Pri izračunu se uzimaju u obzir prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj zaposlenosti, kretanje broja stanovnika, udio stanovništva starijeg od 65 godina te stupanj obrazovanja radne snage. Najveću težinu u formiranju jedinstvenog indeksa razvijenosti nose prihodi od poreza na dohodak po stanovniku (25 posto), dok stupanj zaposlenosti, kretanje stanovništva i obrazovanje radne snage doprinose s po 20 posto, a udio starijeg stanovništva s 15 posto.
Prema novoj rang-listi, prvih deset najrazvijenijih lokalnih zajednica su: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Vogošća, Široki Brijeg, Mostar i Doboj-Jug. Odmah iza njih, na 11. mjestu, nalazi se Tuzla, dok su među dvadeset najrazvijenijih još Čitluk, Tešanj, Goražde, Hadžići, Ilijaš, Grude, Bihać, Vitez i Visoko.
Među općinama koje su ostvarile najveći napredak ističe se Pale, koja je skočila čak 15 mjesta, s 74. na 59. poziciju. Ovaj značajan pomak pripisuje se snažnom rastu prihoda od poreza na dohodak, koji su bili impresivnih 110 posto veći nego godinu ranije, iako se kod manjih općina takve promjene moraju tumačiti s oprezom zbog malog broja stanovnika. Po četiri mjesta napredovali su Posušje, Vareš i Kalesija, dok je, kako je već spomenuto, Široki Brijeg ostvario skok od tri pozicije.
S druge strane, lista bilježi i općine koje su nazadovale. Najveći pad zabilježilo je Olovo, koje je palo sa 49. na 56. mjesto, prvenstveno zbog smanjenja zaposlenosti. Za po tri mjesta nazadovali su Živinice, Lukavac, Novi Travnik, Konjic i Hadžići.













