Hip_Urednik
Riblji fond u Neretvi, hercegovačkoj žili kucavici, suočava se s kritičnom situacijom, posebno autohtone salmonidne vrste poput glavatice i mekousne pastrmke. Glavni uzrok pogoršanja je potpuna obustava poribljavanja u protekle dvije godine, koja je nastala zbog neodobravanja ribolovnih osnova od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ova administrativna prepreka zaustavila je milionske iznose namijenjene za obnovu fonda, gurajući endemske vrste na rub nestanka.
Mekousna pastrmka, jedinstvena vrsta koja obitava isključivo u Neretvi, njenim pritokama te u nekoliko rijeka u Crnoj Gori i Hrvatskoj, nalazi se na crvenoj listi i klasificirana je kao kritično ugrožena. Profesor biologije Sanel Riđanović sa Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru ističe da je poribljavanje ključno ne samo za očuvanje genofonda i genetike populacije, već i zbog drastičnog smanjenja njenih populacija u divljini. U ribnjaku Laks na rijeci Buni pokušava se vještačkim uzgojem spasiti ova popularna “meka”, a radnik Mevludin Guja potvrđuje da se uzgojena riba koristi isključivo za poribljavanje Bune, Neretve i okolnih područja.
Neđad Selimotić, predsjednik Udruženja sportskih ribolovaca Neretva 1933, upozorava na izuzetno mali broj mekousne pastrmke, kao i svih drugih riba u Neretvi ove godine, što je “rezultat svih problema koji su se godinama gomilali”. On naglašava da ribolovna udruženja u cijelom kantonu ne mogu obnavljati fond jer Federalno ministarstvo ne odobrava ribolovne osnove, koje propisuju količine i vrste ribe za puštanje. Te osnove izrađuju relevantni fakulteti, a poribljavanje financiraju Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB, budući da hidroelektrane u njihovom vlasništvu sprječavaju prirodne migracije riba.
Selimotić je direktno optužio Ministarstvo za zastoj, navodeći: “U protekle dvije godine ni jedna ni druga elektroprivreda nisu ispunile nijedan dio obaveza koje bi svake godine trebale izvršavati. Poribljavanje je potpuno zaustavljeno isključivo zbog aktivnosti Ministarstva. Riječ je o milijunskim iznosima koji su ostali neutrošeni.”
Osim administrativnih prepreka, mekousna pastrmka u prirodnom staništu suočena je s brojnim prijetnjama. Hidroenergetski objekti blokiraju migracije riba i izazivaju neprirodne fluktuacije vodostaja, što direktno ugrožava mrijest. Pastrmke su također laka meta kormoranima, čije su se populacije umnogostručile posljednjih godina, a bilježi se i značajan broj krivolova. Profesor Riđanović je pojasnio i specifičnu morfologiju mekousne pastrmke, evolutivno razvijenu načinom ishrane, pri čemu se njene zadebljane usne koriste za skupljanje račića gamarusa, koji čine većinu njene prehrane.
Unatoč pokušajima Federalne.ba da dobije odgovor od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o spornim ribolovnim osnovama, odgovor do sada nije stigao.
