Jedna županija, četiri različite priče: Evo tko demografski vuče ŽZH naprijed, a tko zaostaje

Županija Zapadnohercegovačka posljednjih je nekoliko godina jedina županija u Federaciji Bosne i Hercegovine koja bilježi pozitivan prirodni priraštaj. Međutim, ukupna slika županije skriva velike razlike među gradovima. Dok Široki Brijeg, Posušje i Grude doprinose pozitivnom demografskom rezultatu, Ljubuški već godinama ostaje jedini grad u županiji koji bilježi negativan prirodni priraštaj.

ŽZH prekinula višegodišnji negativni trend

Županija Zapadnohercegovačka 2023. godine prekinula je niz od najmanje pet uzastopnih godina negativnog prirodnog priraštaja. Nakon najteže godine u promatranom razdoblju, kada je 2021. zabilježen minus od 393 stanovnika, uslijedio je snažan oporavak.

Prirodno kretanje stanovništva u ŽZH (2019. – Q1 2026.)

Pozitivan trend posebno je ojačao tijekom 2024. i 2025. godine, kada je ŽZH bila jedina županija u Federaciji BiH u kojoj je broj rođenih bio veći od broja umrlih. U prvom tromjesečju 2026. godine županija je ponovno zabilježila blagi minus (-7), ali i dalje znatno bolji rezultat od susjedne Hercegovačko-neretvanske županije, gdje je prirodni pad u istom razdoblju iznosio -191.

Široki Brijeg nositelj pozitivnog trenda

Iako je Županija Zapadnohercegovačka na razini cjeline u pozitivnom demografskom saldu, najveći dio tog rezultata dolazi iz Širokog Brijega.

U 2025. godini Široki Brijeg imao je 374 rođene djece i prirodni priraštaj od čak +110 stanovnika. Time je taj grad ostvario najveći pozitivni rezultat u županiji i postao glavni pokretač ukupnog rasta.

Prirodni priraštaj po gradovima u 2025.

Široki Brijeg jedini je grad u županiji koji istodobno ima najveći broj rođenih i najveći pozitivan saldo između rođenih i umrlih. Sa 110 stanovnika više rođenih nego umrlih u 2025. godini, sam je ostvario najveći dio ukupnog pozitivnog rezultata ŽZH.

Pozitivan doprinos daje i Posušje, koje je 2025. godinu završilo s prirodnim priraštajem od +54. Grad bilježi stabilan broj rođenih i povoljan odnos prema broju umrlih. Grude su također godinu završile u plusu, iako znatno skromnijem (+13).

Za razliku od njih, Ljubuški je 2025. godinu završio s prirodnim padom od 39 stanovnika, čime je ostao jedini veći grad u županiji s negativnim rezultatom.

Početak 2026. godine potvrđuje razlike među gradovima

Podaci za prvo tromjesečje 2026. godine pokazuju nastavak istih trendova. Široki Brijeg i Posušje zadržavaju pozitivan prirodni priraštaj, dok Ljubuški bilježi najveći minus.

Prirodni priraštaj po gradovima – prvo tromjesečje 2026.

Široki Brijeg je i u prva tri mjeseca 2026. godine zadržao pozitivan trend s +23 stanovnika prirodnog priraštaja. Posušje je ostvarilo još bolji omjer umrlih i rođenih te zabilježilo +18.

Grude su ušle u blagi minus (-8), dok je Ljubuški ponovno imao uvjerljivo najlošiji rezultat. U samo tri mjeseca broj umrlih u tom gradu bio je više nego dvostruko veći od broja rođenih.

Posebnost Ljubuškog je činjenica da se ne radi o gradu s malim brojem novorođene djece. S više od 230 poroda godišnje Ljubuški je među sredinama s najvećim brojem rođenih u županiji.

Problem predstavlja dobna struktura stanovništva. Dugogodišnje iseljavanje mlađih generacija i povećan udio starijeg stanovništva doveli su do toga da broj umrlih kontinuirano nadmašuje broj rođenih.

Ljubuški – prirodno kretanje stanovništva (2023. – Q1 2026.)

Ljubuški tako već nekoliko godina zaredom ostaje u prirodnom minusu, iako broj rođene djece nije nizak. U istom razdoblju Široki Brijeg uspijeva održati pozitivan trend i treću godinu zaredom bilježi rast, čime potvrđuje status glavnog nositelja demografskog oporavka u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Podaci pokazuju da pozitivna demografska slika ŽZH nije ravnomjerno raspoređena. Dok Široki Brijeg i Posušje stvaraju rast, Ljubuški ostaje primjer grada u kojem solidan natalitet nije dovoljan za zaustavljanje ukupnog prirodnog pada stanovništva.

Vrisak.info