Hip_Urednik
Večernji list u svom hrvatskom izdanju donosi veliku priču o Ljubuškom, njegovim prirodnim ljepotama, turističkom razvoju, povijesnoj i kulturnoj baštini, ali i kvaliteti života zbog koje ovaj hercegovački grad privlači sve više turista, povratnika i novih stanovnika.
U tekstu koji potpisuje Božo Skoko, Ljubuški je predstavljen kao grad koji je posljednjih godina napravio snažan turistički iskorak, a posebno se ističu vodopad Kravica, Koćuša, Čeveljuša, tvrđava hercega Stjepana Kosače, Humac, rijeka Trebižat, vinogradi i autohtona hercegovačka vina.
Od „Zemlje roda Hercegova“ do Zlatne jabuke
Priča o Ljubuškom počinje stihovima pjesme „Zemlja roda Hercegova“, čiji se spot snima na prepoznatljivim lokacijama ljubuškog kraja – od Humca i tvrđave hercega Stjepana do Kravice, Čeveljuše, Klobuka, Veljaka i Vitine.
Pjesma je nastala kao svojevrsna oda Ljubuškom, a u tekstu se podsjeća i na veliko međunarodno priznanje koje je grad dobio – Zlatnu jabuku Svjetske federacije turističkih novinara i pisaca (FIJET).
Riječ je o nagradi koju često nazivaju „Oscarom u turizmu“, a Ljubuški je postao prva destinacija u Bosni i Hercegovini kojoj je pripala ta čast.
„Ljubuški je pravi dragulj poznat po svojim prekrasnim slapovima, dubokoj i živopisnoj povijesnoj baštini, snažnom i ponosnom lokalnom kulturnom identitetu te naprednom pristupu održivom turizmu“, navodi se u tekstu, prenoseći obrazloženje FIJET-a.
Ljubuški privlači turiste, ali i nove stanovnike
Večernji list posebno se osvrće na činjenicu da Ljubuški više nije zanimljiv samo turistima. U ovaj kraj vraćaju se mladi, doseljavaju nove obitelji, ali i stranci.
Kao jedan od primjera navodi se glazbenik Stjepan Lach, rođen u Podravini, koji se nakon glazbene karijere u Zagrebu s obitelji odlučio nastaniti upravo u Ljubuškom.
Istaknuta je i demografska slika Zapadnohercegovačke županije, kao i ulaganja u vrtiće, škole, stambeno zbrinjavanje i stvaranje boljih uvjeta za život mladih obitelji.
Kravica, Koćuša i tvrđava među simbolima grada
Poseban prostor dobila je najveća turistička atrakcija ljubuškog kraja – vodopad Kravica.
Od nekadašnje skrivene lokalne ljepote, Kravica se kroz ulaganja u infrastrukturu i zaštitu prirode razvila u globalno prepoznatljivu turističku destinaciju.
Uz Kravicu, istaknuti su Koćuša u Veljacima, Čeveljuša i Mandića jaz, kao i obnovljena tvrđava hercega Stjepana Kosače, s koje se pruža pogled na ljubuški kraj sve do mora.
U tekstu se podsjeća i na legendu prema kojoj je Ljubuški svoje ime dobio po Ljubuši, drugoj supruzi hercega Stjepana, zbog čega se grad simbolično opisuje kao „grad rođen iz ljubavi“.
Humac – duhovno i kulturno srce ljubuškog kraja
Velika pozornost posvećena je i Franjevačkom samostanu na Humcu, gdje se nalazi najstariji muzej u Bosni i Hercegovini.
Posebno se ističe Humačka ploča iz 12. stoljeća, kao i vrijedna muzejska i knjižnična zbirka. Samostanska knjižnica čuva više od 20.000 knjiga, među kojima su i primjerci Homerove Odiseje iz 1533. te Ilijade iz 1537. godine.
Humac je predstavljen kao duhovno i kulturno srce kraja, s posebnim naglaskom na tradicionalnu proslavu svetog Ante 13. lipnja.
Vino, masline i autentična Hercegovina
Večernji list piše i o obnovljenim ljubuškim vinogradima te domaćim vinarima koji proizvode vina od autohtonih sorti žilavke, blatine i trnjka.
Ljubuški je dio Vinske ceste Hercegovine, a među podrumima se spominju Begić, Nuić, Škegro, Milas, Sušac, Keža i Majić.
Posebno je istaknuto i kako se na ovom području nalazi najveći maslinik u ovom dijelu Europe, gdje je obitelj Mikulić zasadila više od 7.000 stabala maslina.
Grad koji je sačuvao svoju „dušu“
U velikoj priči hrvatskog izdanja Večernjeg lista istaknuti su i Ljubuški Outdoor Festival, Ljubuški Jazz Fest, Glazbena škola Ljubuški, kao i vrijedna glazbena ostavština Tonyja Mandicha, nekadašnjeg potpredsjednika Atlantic Recordsa.
Posebno se govori o razvoju ruralnog turizma i obnovi starih kamenih kuća. Kao jedan od najpoznatijih primjera izdvojena je vila na Bijači u vlasništvu Marija Stanića, nagrađena međunarodnim arhitektonskim priznanjima.
Autor zaključuje kako se Ljubuški u posljednjih dvadesetak godina snažno promijenio, ali je pritom uspio sačuvati autentičnost i vlastitu „dušu“.
U tekstu su za turistički razvoj Ljubuškog posebno istaknuti aktualni gradonačelnik Vedran Markotić, direktor JP Parkovi Ljubuški Nikica Vučić, bivši gradonačelnik i današnji zastupnik u Hrvatskom saboru Nevenko Barbarić te nekadašnji federalni ministar turizma i okoliša Nevenko Herceg.
Od rimskih legija do modernog turističkog središta
Večernji list podsjeća i na dugu povijest ovog prostora – od Ilira i Rimljana, kompleksa Bigeste i ranokršćanskih bazilika, preko srednjeg vijeka i hercega Stjepana Kosače, pa sve do današnjeg Ljubuškog.
Spominju se i brojne osobe koje su obilježile povijest kraja, među kojima fra Lovro Šitović Ljubušak, don Ivan Musić, dr. Sadik Sadiković i sluga Božji Petar Barbarić, kao i sportski uspjesi RK Izviđač.
Zaključno, Ljubuški je predstavljen kao grad koji vješto spaja prošlost i sadašnjost, čuva tradiciju i prirodu te istodobno nastavlja snažan gospodarski i turistički razvoj.
„Svoja vrata širom otvara i sve brojnijim investitorima i turistima, koji uz Međugorje, Mostar i dalmatinsku obalu ovdje nalaze odmor za dušu i tijelo te istinske trenutke uživanja – u životu, prirodi, kulturi i gastronomiji“, zaključuje se u velikoj priči hrvatskog izdanja Večernjeg lista o Ljubuškom.
