Hip_Urednik
Hrvatska republika Herceg-Bosna proglašena je i uspostavljena u Grudama 28. kolovoza 1993. godine.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu 28. kolovoza 1993. godine, a utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na srpsku agresiju u Hrvatskoj i BiH. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, utemeljena je 18. studenog 1991. godine, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Mr. Mate Boban, prvi predsjednik Herceg-Bosne izjavio je: “Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu da bude narod sa svim onim uresima suverenosti kojeg svaki narod ima.”
Hrvatska republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnije federalizacije cijele države.
Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja Ustava Federacije BiH 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti Vlade Herceg-Bosne prenesene na Vladu Federacije BiH.
Herceg Bosna (Herceg-Bosna), naziv koji se upotrebljavao za cijelu BiH još od austrougarske okupacije. U tome značenju služili su se njime sve do 1991. najviše Hrvati, ali i Bošnjaci. Taj je naziv imao određenu stilsku vrijednost i funkciju, gotovo da se i nije upotrebljavao u običnom govoru, nego ponajprije u geslima, pjesmama, manifestima, svečanim govorima i sl. Nazivom Herceg Bosna koristio se od 1991. HDZ BiH u pokušaju da uspostavi hrvatsku teritorijalnu jedinicu u BiH. Hrvatska zajednica Herceg Bosna, »politička, kulturna, gospodarska i područna cjelina«, koja je obuhvatila tridesetak općina Hercegovine te zapadne i središnje Bosne u kojima su Hrvati bili većinsko ili osjetno zastupano stanovništvo, proglašena je 18. XI. 1991 (prethodno je proglašena i Hrvatska zajednica bosanske Posavine). Jedinica s državnim atributima – Hrvatska republika Herceg Bosna – proglašena je 28. VIII. 1993. u Grudama. Do proglašenja »republike Hrvata u Bosni i Hercegovini« došlo je odmah nakon obznanjivanja u Ženevi Owen-Stoltenbergova plana za podjelu BiH na tri nacionalne republike. Tijela vlasti (parlament, vlada, predsjednik, javna poduzeća) funkcionirala su na područjima koja je vojno nadziralo Hrvatsko vijeće obrane. Hrvatska republika Herceg Bosna postala je razlogom nesuglasica i sukoba između Hrvata i Bošnjaka, koji su je doživjeli kao izraz hrvatskog separatizma. Herceg Bosna kao politička tvorevina formalno je prestala postojati prihvaćanjem Daytonskoga sporazuma i njezinim stapanjem u Federaciju BiH, no pojedina njezina tijela nastavila su djelovati sve do kraja 1996., kada su pod međunarodnim pritiskom definitivno raspuštena. (https://www.enciklopedija.hr/clanak/herceg-bosna)
Površina HR Herceg-Bosne iznosila je 10.950 četvornih kilometara odnosno 21,4 posto BiH.
U sastav HR Herceg-Bosne ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.
