Hip_Urednik
Virus Zapadnog Nila ponovno je u fokusu zdravstvenih službi diljem Europe i regije, s obzirom na porast broja zabilježenih slučajeva. Budući da se najveća aktivnost komaraca i najintenzivniji prijenos virusa obično bilježe od srpnja do rujna, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) podsjeća građane na ključne mjere zaštite kako bi se smanjio rizik od zaraze. Iako većina zaraženih osoba nema simptome ili razvije blagi oblik bolesti, virus može uzrokovati ozbiljne komplikacije koje zahvaćaju centralni nervni sistem.
Virus se prirodno širi prvenstveno između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, a potom virus mogu prenijeti na ljude, konje i druge sisare. Važno je naglasiti da se virus ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima, dodirom, boravkom u istoj prostoriji ili kapljičnim putem. Ljudi i konji smatraju se krajnjim domaćinima jer količina virusa u njihovoj krvi obično nije dovoljna za daljnje širenje putem komaraca. Rijetki slučajevi prijenosa među ljudima mogući su putem transfuzije krvi, transplantacije organa te s majke na dijete tijekom trudnoće ili dojenja.
Oko 80 posto zaraženih osoba neće razviti nikakve simptome. Približno jedna od pet osoba razvije blaži oblik bolesti, karakteriziran povišenom temperaturom, glavoboljom, umorom, bolovima u mišićima i zglobovima, a ponekad i mučninom, povraćanjem ili osipom. Međutim, kod otprilike jedne od 150 zaraženih osoba može se razviti teški oblik bolesti s komplikacijama poput meningitisa, encefalitisa ili akutne mlohave paralize. Starije osobe, kronični bolesnici i osobe oslabljenog imuniteta imaju veći rizik za razvoj teških oblika. Trenutno ne postoji odobrena cjepiva niti specifična antivirusna terapija za ljude, a liječenje blažih oblika je simptomatsko, dok teški oblici zahtijevaju bolničko liječenje.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavljenim 21. kolovoza, od početka sezone u 12 europskih zemalja prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije. Najveći broj slučajeva zabilježen je u Italiji (311), Grčkoj (157) i Španjolskoj (63). U regiji, Sjeverna Makedonija prijavila je 37, a Srbija šest slučajeva. U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi potvrđeni su 2013. godine, a posljednjih godina registrirani su sporadični slučajevi u Federaciji BiH. Pojava bolesti u zemljama sa sličnim klimatskim i ekološkim uvjetima potvrđuje potrebu za kontinuiranim nadzorom i kontrolom komaraca i u Bosni i Hercegovini. Toplije temperature i duža ljeta produžavaju sezonu aktivnosti komaraca, stvarajući povoljnije uvjete za prijenos virusa. Poseban problem predstavlja stajaća voda u kantama, starim gumama, podlošcima za saksije, neodržavanim bazenima i začepljenim olucima, koja služi kao idealno mjesto za razmnožavanje komaraca.
Za zaštitu od zaraze, građanima se preporučuje korištenje provjerenih repelenata prema uputama proizvođača te nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, posebno u sumrak i zoru kada su komarci najaktivniji. Važno je postaviti zaštitne mreže na prozore i vrata te ograničiti boravak na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca. Redovito pražnjenje posuda u kojima se zadržava voda te održavanje oluka, bazena, dvorišta i zelenih površina ključno je za smanjenje broja komaraca. Virus Zapadnog Nila je zoonoza, što znači da povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može poslužiti kao važan sustav ranog upozoravanja, stoga uginule ptice ne treba dodirivati golim rukama, a pojavu većeg broja uginulih ptica potrebno je prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Sam ubod komarca ne znači nužno zarazu. Međutim, osobe koje nakon boravka u području gdje virus cirkulira razviju povišenu temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip, trebaju se javiti svom porodičnom ljekaru. Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju stručnjaci iz INZ-a.
