Hip_Urednik
Postoji li mogućnost da se Homerova Troja, grad o kojemu su ispisane tisuće stranica povijesti, književnosti i arheologije, nalazila na prostorima današnje Hercegovine? Upravo to pitanje već više od četiri desetljeća zaokuplja Ljubušaka Krešu Vujevića, koji će svoju teoriju uskoro predstaviti i na međunarodnoj konferenciji ILIRIKON 2026., koja će se održati posljednjeg vikenda u rujnu u Pločama.
Priča o mogućoj lokaciji Troje na ovim prostorima, kako pojašnjava Vujević, seže još u šezdesete godine prošlog stoljeća i povezana je s Dubrovčaninom Aristidom Vučetićem.
Vučetić je, spletom okolnosti, upoznao američkog istraživača Roberta Salinasa Pricea, kojemu je pokazao svoje radove u kojima je pokušavao dokazati da je Odisej nakon Trojanskog rata lutao dalmatinskim otocima.
„Salinas je iz njegovih radova izvukao zaključak da bi, po toj logici, Homerova Troja morala biti negdje blizu dalmatinske obale, gdje postoji mogućnost silnog strujanja trojanskih rijeka u more, što bi opet odgovaralo Helespontu, gdje su pristale ahejske lađe“, govori Vujević.
Tek nakon Vučetićeve smrti Salinas Price javno je iznio svoju teoriju prema kojoj bi Helespont trebalo tražiti na području ušća Neretve, odnosno današnjih Ploča, dok bi se Troja, prema njegovoj interpretaciji, nalazila uzvodno uz Neretvu, na području Gabele.
Upravo je Salinas Price, smatra Vujević, prije više od 40 godina potaknuo njegovo vlastito zanimanje za Homerova djela.
Od Salinasove teorije do ljubuškog prostora
„Prije više od 40 godina, Salinas me je potaknuo na pažljivo čitanje Homerovih djela. Nastajao sam se i sam uvjeriti u moguću lokaciju Troje na našim prostorima. Kada sam shvatio da je Salinas, po Ilijadi, napravio jednu malu, banalnu pogrešku – umjesto da prepozna kretanje ahejske vojske od Ploča preko brdskih masiva prema sjeveru, on je tu vojsku pokrenuo uz Neretvu prema istoku“, naglašava Vujević za Bolji Ljubuški.
Sumnju u Gabelu dodatno mu je otvorio i opis položaja ahejskih brodova u Homerovoj Ilijadi.
„Od samog početka bila mi je sumnjiva Gabela iz razloga što su Ahejci, po opisu Ilijade, oko Helesponta izvukli sve brodove na obalu i poredali ih stepenasto po okolnim brežuljcima te su tu ostali izvučeni tijekom cijelog Trojanskog rata“, objašnjava naš sugovornik.
Upravo ga je takvo čitanje Homerova teksta postupno dovelo do vlastite teze – da bi se geografske odrednice opisane u Ilijadi mogle tražiti upravo na području Ljubuškog. Njegov stav ostao je nepromijenjen i nakon više od 40 godina istraživanja smatra da se geografski elementi Ilijade savršeno uklapaju u ljubuške prostore.
Ilijada je Homerov slijepi film
Za potrebe konferencije Vujević je svoj rad prilagodio široj publici.
„Na zamolbu organizatora rad sam prilagodio širim masama čitatelja te je uvršten u Zbornik radova pod nazivom Ilijada je Homerov slijepi film. Posebno me raduje što ću na konferenciji napokon osobno upoznati autore, prezentere, organizatore i urednike s kojima sam dosad bio povezan uglavnom putem zajedničke grupe na društvenim mrežama“, zaključuje Vujević.
Njegovo sudjelovanje na ILIRIKONU predstavlja nastavak više od četiri desetljeća dugog osobnog istraživanja Homerovih djela i pokušaja da se geografski opisi iz Ilijade sagledaju kroz prostor koji nam je danas blizak. Njegova teorija zasigurno može otvoriti nova pitanja i potaknuti rasprave, a upravo su pitanja i rasprave dio svakog istraživanja.
Kažimo i to kako će na konferenciji sudjelovati sveučilišni profesori, arheolozi, povjesničari, glazbenici, književnici, pjesnici, slikari, kipari i neovisni istraživači iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
U stručnom dijelu programa bit će promoviran tiskani „Zbornik 14 konferencijskih radova“ na gotovo 600 stranica. Ovom će prigodom biti organizirani i izleti na ilirske gradine i gomile u okolici Ploča, odnosno na područja Staševice, Baćine i Pline.
Detaljan program ILIRIKONA dostupan je na mrežnoj stranici organizatora – https://ilirikon.budnidiv.net/.
Piše: Antonela Marinović Musa
