Hip_Urednik
Umijeće izrade i čuvanja bosanskog sira iz mijeha, autohtonog mliječnog proizvoda, krenulo je na put prema UNESCO Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Prvi značajan korak u ovom procesu napravljen je predajom potrebne dokumentacije za upis na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa/baštine Federacije Bosne i Hercegovine, a ključnu ulogu u pokretanju i vođenju inicijative ima Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Ovaj važan trenutak obilježen je radnim sastankom održanim u Federalnom ministarstvu kulture i športa u Sarajevu, gdje je prof. dr. sc. Vinko Batinić s mostarskog Fakulteta predao pripremljenu dokumentaciju Emiliji Pavičević, savjetnici ministrice za organizaciju i strateško planiranje. Sastanku su nazočile i Berisa Mehović, stručna savjetnica Ministarstva, te Anka Raič, međunarodna facilitatorica UNESCO-ove Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine, čija je stručna podrška bila neprocjenjiva u usklađivanju dokumentacije sa zahtjevima UNESCO-a.
Inicijativa naglašava da umijeće izrade i čuvanja sira iz mijeha predstavlja mnogo više od same proizvodne tehnologije. Ono obuhvaća cjelokupno tradicijsko znanje o stočarstvu, mužnji, preradi mlijeka, obradi i pripremi mijeha, zrenju sira i njegovom čuvanju, iskustva koja se generacijama prenose unutar obitelji i lokalnih zajednica. Takav sveobuhvatni pristup u potpunosti odgovara konceptu nematerijalne kulturne baštine kako ga definira UNESCO, gdje su znanja, vještine i prakse koje zajednice prenose s generacije na generaciju ključne za očuvanje kulturnog identiteta.
Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru preuzeo je aktivnu znanstvenu, stručnu i društvenu ulogu u zaštiti ovog tradicijskog znanja i vještina ruralnog prostora Bosne i Hercegovine. Kroz akademski rad, istraživanja, terensku nastavu i suradnju s proizvođačima, Fakultet je izravno povezan s očuvanjem tradicijskog stočarstva, izvornih pasmina domaćih životinja i autohtonih mliječnih proizvoda, okupljajući nositelje tradicije, proizvođače i stručnjake.
Unatoč važnosti, očuvanje sira iz mijeha suočava se s brojnim izazovima, uključujući smanjenje broja stočarskih gospodarstava, odlazak stanovništva iz ruralnih područja, slabljenje međugeneracijskog prijenosa znanja i potrebu za boljom institucionalnom podrškom. U tom kontekstu, Fakultet može imati ključnu ulogu u dokumentiranju tradicionalnih postupaka, edukaciji mlađih generacija, unaprjeđenju higijenskih i tehnoloških uvjeta proizvodnje te povezivanju tradicijskih znanja sa suvremenim znanstvenim spoznajama.
Jedan od važnih budućih pravaca rada uključuje aktivno uključivanje studenata Fakulteta u terenska istraživanja i dokumentiranje tradicijskih tehnologija, čime se osigurava prijenos znanja i stvara nova generacija stručnjaka, u skladu s preporukama UNESCO-a. Također, naglašena je važnost sajmova, stručnih skupova, radionica i susreta proizvođača kao mjesta razmjene iskustava, promocije tradicijskih proizvoda i očuvanja zajedništva među nositeljima baštine. Daljnje aktivnosti na zaštiti i promociji sira iz mijeha mogu otvoriti put za njegovu još snažniju afirmaciju unutar Bosne i Hercegovine i na međunarodnoj razini, u okviru UNESCO-ovih mehanizama.
Predaja dokumentacije predstavlja završetak važnog dijela višemjesečnog procesa u kojem je mostarski Fakultet imao središnju ulogu, potvrđujući svoju obrazovnu i znanstvenu misiju, ali i važnu društvenu ulogu u očuvanju identiteta ruralnih prostora i autohtonih prehrambenih proizvoda. Upis na Preliminarnu listu bio bi značajan korak prema sustavnoj zaštiti, dokumentiranju i prenošenju ovog umijeća budućim generacijama, osnažujući ulogu Fakulteta kao znanstvene i stručne institucije koja aktivno sudjeluje u očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine te povezivanju tradicije, znanosti, obrazovanja i lokalne zajednice, u duhu vrijednosti koje promiče UNESCO.
