Nezavisna zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo sinoć je u Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem obznanila pravni pritisak koji na nju vrši Savez za bolju budućnosti.
Naime, kako je kazala donedavna članica SBB-a, riječ je o pripremi tužbe protiv nje, što će ona naposljetku ostaviti svojim odvjetnicima.
Kako je vidljivo iz dokumenta, pravni tim SBB-a obavijestio je Duraković da će po “notarskom ugovoru” kojeg je potpisala sa strankom pokrenuti tužbeni zahtjev.
Screenshot
“Navodno je notarski ugovor potpisan sa mnom, a ja ću reći da bih voljela vidjeti notara koji će izvaditi svoju knjigu i pokazati mi moj potpis. Oni pokreću tužbeni zahtjev jer sam napustila stranku pa me kažnjavaju. Očekujem da idemo na sud. Ne znam o čemu se radi. Ja se ne sjećam da sam nešto potpisala. Ovo nisam očekivala, ovo su niski udarci”, rekla je Duraković.
Još jednom je spomenula da je SBB napustila iz krajnje principijenih i moralnih političkih razloga jer, kako kaže, nije mogla podržati rušenje ove vlade.
“Nisam se složila s rukovodstvom stranke i predsjednikom Radončićem. Čak sam mjesecima prije iskazivala svoje nezadovoljstvo i nadala se da do toga neće doći. Rekla sam Radončiću u par navrata da je meni scenarij hvatanja u zagrljaj sa SDA nezamisliv. On je meni paušalno pokušao objasniti zašto. Čekala sam jer sam se nadala da se to neće dogoditi, a onda je došao petak 13. Ja sam bez pogovora godinama vjerovala u ideju SBB-a, osjećala sam se kao da je to moja druga kuća dok se nije dogodio prijelomni trenutak”, objasnila je Duraković.
Podsjetimo, Duraković se 13. siječnja konačno oglasila nakon turbulentnih događaja u skupštinskim klupama te poručila da ona neće glasati za smjenu aktualne Vlade, dodavši da izlazi iz SBB-a.
Iako Duraković tvrdi da nije ništa potpisala
Podsjetimo, tijekom 2018. se pisalo o tome kako se od brojnih kandidata SDP-a za funkcije u političkim strankama tražilo da potpišu mjenice, pa podsjećamo na tekst Faktora iz te godine koji ukazuje na to kako se političari drže u šaci.
„Potpisao sam neku mjenicu na kojoj je napisano ‘Bez prava protesta’! Vidio sam i mjenice drugih kolega koje su bile na stolu, isto je pisalo na njima. Iskreno – ne znam tačno šta to znači. Koliko znam – mjenica je ista kao kada uzimaš kredit, recimo. I meni je to zasmetalo jer mislim da me se na taj način uslovljava da ne mogu misliti svojom glavom. Ali potpisao sam. Kažu mi da je i u ostalim strankama isto. Čuo sam to od kolega iz drugih stranaka. Ne znam tačno ni na koliko novca bi mogla biti ta mjenica, ali pričaju da je to u rasponu od 50.000 do 90.000 KM, vjerovatno sve plaće koje dobiješ kao zastupnik plus ono što su kao uložili u tvoj marketing. Osjećam se isto kao neko ko je preživio strujni udar iako sam fakat ušao srcem i bez ličnog interesa u politiku. Da mi je neko prošle godine rekao da ću biti u politici – ne bih mu vjerovao. Ali idemo u ambis i ne mogu to gledati tek tako… brine me gdje će mi dijete rasti i školovati se“, priča jedan od kandidata SDP-a koji moli da ostane anoniman.
I jedna kandidatkinja SDP-a, također pod uslovom anonimnosti, govori da joj se ta praksa ne sviđa.
„To traže od svih koji idu na listu, to je vid sigurnosti, da se partija zaštiti i ni meni se ne sviđa. Mislim da je bazirano na pretpostavci da će neko otići, a odnosi bi trebali biti izgrađeni na povjerenju. Uostalom za liste se i biraju najbolji kadrovi koji su kompetentni i lojalni. To je uvijek tako bilo, bez toga niko ne može na listu. Ne znam da li to postoji u drugim stankama i ne znam da li je SDP ikada ikog tužio po tom osnovu, ali mi se ne sviđa iako sam potpisala“, kaže kandidatkinja.
Generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić kaže da „nema nikakvih mjenica, nego ugovori koji su osigurani mjenicama“.
„Nema nikakvih mjenica, nego postoje ugovori sa kandidatima da SDP finansira kampanju, a da oni, ukoliko budu izabrani i u nekom trenutku napuste stranku, vrate uloženi novac. Ugovori su osigurani mjenicom, a kandidat vraća iznos uložen u predizbornu kampanju i prijavljen Centralnoj izbornoj komisiji BiH podijeljen sa brojem izabranih kandidata“, pojašnjava Čengić.
Čitav tekst možete pročitati OVDJE
