Evo koliko stranaca živi u Austriji: Prvi Nijemci, zatim državljani BiH, Turske, Rumunjske…

Broj stanovnika Austrije koji je rođen u inozemstvu iznosi 22,7 posto. Najviše stranaca u Austriji dolazi iz Njemačke, zatim BiH, Turske, Rumunjske, Sirije i Afganistanaca.

Broj ljudi rođenih u inozemstvu u Austriji neznatno se povećao. Prema novoj brošuri “Savezne države” koju je objavio Austrijski integracijski fond (ÖIF), od 1. siječnja 2025. godine 22,7 posto ukupnog stanovništva, odnosno ukupno 2,085 milijuna ljudi, rođeno je u inozemstvu.

Nijemci prvi stranci u Austriji

Prethodne godine taj je broj bio 22,3 posto, odnosno 2,038 milijuna, pišu austrijski mediji. Nijemci predstavljaju najveću imigrantsku skupinu – i ukupno i u 2024. godini, piše Fenix.

Oko 270.500 ljudi u Austriji rođeno je u Njemačkoj. Slijede zemlje podrijetla Bosna i Hercegovina (179.800), Turska (166.800) i Rumunjska (148.600). Sirija (94.800) i Afganistan (48.200) nalaze se na sedmom i dvanaestom mjestu među zemljama iz kojih su se u nedavnoj prošlosti događali izbjeglički pokreti; Ukrajina, u ratu s Rusijom, zauzima osmo mjesto (88.700).

Više Austrijanca odselilo iz zemlje

Njemačka je ostala zemlja podrijetla broj jedan u 2024. – prema podacima Austrijskog instituta za migracije i izbjeglice (ÖIF), iz susjedne zemlje zabilježeno je gotovo 19.400 imigranata. Prošle godine u Austriju se doselilo ukupno oko 178.600 ljudi. 85.100 ih je došlo iz zemalja EU i EFTA-e te Ujedinjenog Kraljevstva, 79.900 iz trećih zemalja, a ostatak su Austrijanci.

U međuvremenu, 128.500 ljudi emigriralo je u inozemstvo. Austrijski državljani, s druge strane, emigrirali su češće nego imigrirali, s negativnim saldom od -5.700.

U Beču živi 39,8 posto migranata, a osobe rođene u inozemstvu činile su također 40,9 posto stanovništva glavnog grada na početku 2025. Na drugom kraju ljestvice je Gradišće, gdje u najistočnijoj pokrajini živi samo 2,0 posto migranata, pišu austrijski mediji.

U školskoj godini 2023./24. 26,4 posto učenika imalo je materinski jezik osim njemačkog. Za usporedbu, u prethodnoj školskoj godini, 2022./23., brojka je bila nešto viša, 27,0 posto, ali znatno niža, prije deset godina, 21,3 posto.