Hip_Urednik
Lupus, medicinski poznat kao sistemski eritemski lupus (SLE), kronična je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav, umjesto da štiti tijelo od infekcija, greškom napada vlastita zdrava tkiva i organe. Upala uzrokovana lupusom može zahvatiti gotovo svaki dio tijela, uključujući zglobove, kožu, bubrege, krvne stanice, mozak, srce i pluća. Zbog iznimne raznolikosti simptoma, koji se razlikuju od osobe do osobe i mogu se mijenjati tijekom vremena, lupus se često naziva “bolešću s tisuću lica”. Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili se razvijati polako, biti blagi ili teški, te dolaziti i odlaziti u valovima, poznatima kao razdoblja pogoršanja (planuća) i remisije.
Iscrpljujuć umor i temperatura
Među najranijim i najčešćim signalima koje tijelo šalje su neobjašnjiv, iscrpljujući umor i blago povišena tjelesna temperatura. Gotovo 90% osoba s lupusom doživljava određeni stupanj umora koji se ne popravlja ni nakon dugotrajnog odmora i može značajno ometati svakodnevni život. Ovaj osjećaj duboke iscrpljenosti često je praćen i subfebrilnom temperaturom, koja se kreće između 36.9°C i 38.3°C, bez očitog uzroka poput prehlade ili druge infekcije. Ovi opći simptomi mogu prethoditi pojavi specifičnijih znakova tjednima ili čak mjesecima, zbog čega ih mnogi u početku zanemaruju, pripisujući ih stresu ili užurbanom načinu života.
Najprepoznatljiviji znak, iako se ne javlja kod svih pacijenata, jest karakterističan osip u obliku leptira (malarni osip) koji se proteže preko obraza i korijena nosa. Ovaj osip se često pojavljuje ili pogoršava nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, što je poznato kao fotosenzitivnost.
Promjene na koži jedan su od najvidljivijih pokazatelja lupusa. Najprepoznatljiviji znak, iako se ne javlja kod svih pacijenata, jest karakterističan osip u obliku leptira (malarni osip) koji se proteže preko obraza i korijena nosa. Ovaj osip se često pojavljuje ili pogoršava nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti, što je poznato kao fotosenzitivnost. Osim leptirastog osipa, mogu se pojaviti i druge kožne lezije, poput crvenih, ljuskavih mrlja na tijelu, ranica u ustima ili nosu koje ne zacjeljuju, te prorjeđivanje kose ili njezin gubitak u pramenovima. Ove promjene mogu biti prvi jasan znak da se u tijelu događa nešto više od obične iritacije kože.
Bol, ukočenost i oticanje zglobova još su jedan temeljni rani simptom lupusa. Upala zglobova (artritis) može zahvatiti prste, šake, zapešća i koljena, a bol je često simetrična, što znači da pogađa iste zglobove na obje strane tijela. Jutarnja ukočenost može biti izražena i postupno se smanjivati tijekom dana. Uz bolove u zglobovima, mnogi doživljavaju i Raynaudov fenomen, stanje u kojem prsti na rukama i nogama postaju bijeli ili plavi te utrnu kada su izloženi hladnoći ili stresu. To se događa zbog sužavanja krvnih žila, a kada se cirkulacija vrati, prsti mogu postati crveni i bolni.
Kad bolest napadne unutarnje organe
Iako su kožni i zglobni problemi najčešći, lupus može rano zahvatiti i vitalne organe. Kratkoća daha i oštra bol u prsima pri dubokom disanju mogu upućivati na pleuritis, upalu ovojnice koja oblaže pluća. Slično, upala srčane ovojnice (perikarditis) može uzrokovati bol u prsima. Jedna od najozbiljnijih komplikacija je upala bubrega, poznata kao lupus nefritis. Rani znakovi mogu biti suptilni, poput oticanja nogu i stopala, povišenog krvnog tlaka, tamnije mokraće ili potrebe za češćim mokrenjem noću. Neurološki simptomi također nisu rijetkost i mogu uključivati neobjašnjive glavobolje, zbunjenost, probleme s pamćenjem i izražavanjem misli.
Koga lupus najčešće pogađa i zašto je dijagnoza teška
Iako svatko može razviti lupus, statistike pokazuju da bolest nesrazmjerno više pogađa žene, osobito u reproduktivnoj dobi između 15. i 45. godine. Smatra se da nastaje kao rezultat kombinacije genetske predispozicije i okolišnih okidača, kao što su izlaganje suncu, određene infekcije ili lijekovi. Put do dijagnoze često je dug i frustrirajuć jer se simptomi preklapaju s mnogim drugim stanjima, poput reumatoidnog artritisa, fibromijalgije ili sindroma kroničnog umora. Ne postoji jedan jedinstveni test za lupus; dijagnoza se postavlja na temelju kombinacije kliničke slike, fizikalnog pregleda i niza laboratorijskih pretraga, uključujući testove krvi poput antinuklearnih protutijela (ANA) i analize urina. Zbog složenosti bolesti i njezine nepredvidivosti, ako sumnjate na lupus zbog kombinacije navedenih simptoma, ključno je potražiti savjet liječnika, po mogućnosti reumatologa, koji je specijaliziran za autoimune bolesti. Rana dijagnoza i početak liječenja, mogu značajno pomoći u kontroli simptoma i sprječavanju dugoročnog oštećenja organa.
Powered by WPeMatico
