Hip_Urednik
U Bosni i Hercegovini trenutačno djeluju četiri slobodne zone – Visoko d. o. o. Visoko, Vogošća d. o. o. Vogošća, Hercegovina d. o. o. Mostar i Holc d. o. o. Puračić, a prema službenoj informaciji koju je objavilo Vijeće ministara BiH, prošle godine u njima je proizvedeno robe u ukupnoj vrijednosti oko 310 milijuna konvertibilnih maraka.
U izvješću su navedeni detaljni podaci o korisnicima zona, vrijednostima uvoza iz inozemstva i domaćeg tržišta, proizvodnji te izvozu i plasmanu na domaće tržište. Sve zone pokazuju pozitivne rezultate u skladu s propisima. Tako je u slobodnoj zoni Visoko ukupna vrijednost proizvedene robe iznosila 102,193.009,51 KM, od čega je 96,759.173,50 KM (95%) izvezeno u inozemstvo. U zoni Vogošća ukupna vrijednost proizvedene robe iznosila je 28,802.736 maraka, od čega je vrijednost izvezene robe bila 28,785.569 KM (99%). Za zonu Hercegovina ukupna vrijednost proizvedene robe bila je 131,821.717,69 KM, od čega su 89,053.219,42 KM (68%) izvezene. U zoni Holc vrijednost proizvedene robe bila je 47,066.148,12 KM, s izvozom od 45,905.152,36 KM (98%).
Carinski teritorij
Slobodne zone definirane su kao dijelovi carinskog teritorija BiH s posebnim režimom poslovanja, reguliranim Zakonom o slobodnim zonama i Zakonom o carinskoj politici. Mogu se osnivati u blizini međunarodnih prometnih čvorišta (luke, zračne luke, magistralne pruge), što olakšava logistiku i distribuciju.
Iskustvo govori da poslovne zone u Bosni i Hercegovini imaju značajnu ulogu u gospodarskom razvoju, posebno u kontekstu privlačenja stranih investicija, povećanja izvoza i otvaranja novih radnih mjesta. Naime, slobodne zone nude povoljnije uvjete poslovanja, uključujući porezne olakšice i carinske pogodnosti, što ih čini atraktivnim za domaće i strane investitore.
Tvrtke koje posluju u slobodnim zonama često su orijentirane na izvoz, čime doprinose pozitivnoj trgovinskoj bilanci BiH. To najbolje potvrđuju prošlogodišnji rezultati poslovanja s obzirom na to da je u sve četiri slobodne zone u BiH gotovo sva proizvodnja usmjerena na izvoz. Treba naglasiti da aktivnosti u slobodnim zonama doprinose zapošljavanju lokalnog stanovništva, posebno u industrijskim i logističkim sektorima.
Iskustva sa slobodnim poslovnim zonama i u susjednim zemljama pokazuju da one imaju značajan utjecaj na gospodarski razvoj, ali se suočavaju i s izazovima u učinkovitosti i aktivaciji. U Hrvatskoj su u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture upisane 592 zone, ali je samo oko 200 verificiranih zona aktivno, dok je 91 zona verificirana, ali neaktivna. U aktivnim zonama posluje oko 1966 poduzetnika koji zapošljavaju više od 61.000 radnika. Najzastupljenije su proizvodno-prerađivačke zone (oko 73%). Postoji neravnomjerna aktivacija zona, a mnoge ne ostvaruju očekivane rezultate. Stručnjaci upozoravaju kako je potrebna bolja koordinacija i strateško planiranje za ravnomjerniji regionalni razvoj.
Investicije
U 2023. godini slobodne zone u Srbiji zabilježile su najbolje rezultate od osnivanja, s investicijama koje su dosegnule 980,7 milijuna eura. Više od 20% ukupnih stranih investicija u Srbiji bilo je usmjereno na slobodne zone. Tvrtke su u 15 zona ostvarile suficit od 926,5 milijuna eura, što je rast veći od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Slobodna zona Pirot prednjači po rezultatima izvoza i suficita.
Vratimo li se na BiH, treba istaknuti da se mnoge slobodne zone suočavaju s nejasnim ili neusklađenim zakonodavstvom, kao i nedostatkom osnovne infrastrukture. Primjerice, Slobodna zona Hercegovina imala je pravne komplikacije zbog javne ceste koja je prolazila kroz zonu, što je ugrozilo njezin status. Istraživanja također pokazuju da slobodne zone u BiH nisu dovoljno konkurentne u privlačenju izravnih stranih ulaganja, dijelom zbog nestabilnog priljeva kapitala i nedostatka dugoročne strategije.
U nekim slučajevima tvrtke u slobodnim zonama posluju izolirano, bez značajnijeg utjecaja na lokalne dobavljače, obrazovne institucije ili tržište rada. Tu su i administrativne prepreke jer se tvrtke često suočavaju sa sporim procedurama, neučinkovitom birokracijom i nedovoljnom koordinacijom između državnih institucija.
Informacije o slobodnim zonama, njihovim pogodnostima i rezultatima poslovanja nisu uvijek lako dostupne, što otežava donošenje investicijskih odluka.
Powered by WPeMatico
