VOJNI ROK Što znači povratak obveznog služenja vojnog roka za Hrvate u inozemstvu

VOJNI ROK Što znači povratak obveznog služenja vojnog roka za Hrvate u inozemstvu

Hrvatska je ponovno uvela obvezni vojni rok, a Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) pojasnilo je što to konkretno znači za Hrvate koji žive u inozemstvu i imaju dvojno državljanstvo.

Vijest o ponovnom uvođenju vojnog roka izazvala je veliku pozornost nakon što je australsko Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine izdalo upozorenje svojim državljanima s hrvatskim državljanstvom, navodeći da bi mogli primiti poziv za služenje vojnog roka u Hrvatskoj. Slične reakcije stigle su i iz Bosne i Hercegovine, gdje brojni građani s hrvatskim državljanstvom žive izvan granica Republike Hrvatske.

Unitrade

Tko je vojni obveznik?

Prema Zakonu o obrani Republike Hrvatske, svaki državljanin RH – bez obzira na to gdje živi – vojni je obveznik.

Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin navršava 18 godina života, a traje do 30. godine života, odnosno do trenutka kada osoba odsluži vojni rok, civilnu službu ili kada joj obveza prestane sukladno zakonu.

MORH pojašnjava da vojni obveznici podliježu:

  • novačkoj obvezi,
  • temeljnom vojnom osposobljavanju ili civilnoj službi,
  • te obvezi služenja u pričuvnom sastavu.

Žene nisu obvezne pristupiti novačkoj obvezi, ali mogu dragovoljno pohađati obuku i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH.

Tko može biti oslobođen vojne obveze?

Od obveznog služenja vojnog roka ili temeljne obuke oslobađaju se:

  • osobe koje su ocijenjene nesposobnima za vojnu službu,
  • oni koji su se najmanje dvije godine obrazovali kao kadeti MORH-a,
  • državljani koji osim hrvatskog imaju i strano državljanstvo, ako su vojnu obvezu već regulirali u inozemstvu,
  • polaznici policijske škole MUP-a,
  • službenici pravosudne policije,
  • te zaređeni svećenici, đakoni i redovnici.

MORH posebno naglašava da će hrvatski državljani s dvojnim državljanstvom biti oslobođeni vojne službe samo ako su vojni rok ili civilnu službu već odradili u drugoj državi čije državljanstvo također posjeduju.

Obveze Hrvata koji žive izvan domovine

Svi hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske, a nisu odslužili vojni rok, imaju obvezu javiti se hrvatskim veleposlanstvima ili konzulatima.

Ako osoba živi u inozemstvu od rođenja ili je otišla s roditeljima prije nastanka novačke obveze, dužna je u godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji RH radi uvođenja u vojnu evidenciju.

Ukoliko to ne učini do 29. godine života, obvezna je prijaviti se najkasnije do tada. Nakon 30. lipnja godine u kojoj navrši 29 godina, novak mora u roku od 30 dana javiti se nadležnom odjelu za poslove obrane u Hrvatskoj.

Kazne za neodazivanje

Prema važećem zakonu, neodazivanje vojnom pozivu povlači i novčane kazne.

Novčanom kaznom od 250 do 1320 eura kaznit će se:

  • osoba koja se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi,
  • ona koja napusti obavljanje civilne službe bez dopuštenja.

Kada prestaje vojna obveza?

Vojna obveza prestaje:

  • na kraju kalendarske godine u kojoj muškarac navršava 55 godina,
  • odnosno kada žena navrši 50 godina,
  • ili ako osoba izgubi hrvatsko državljanstvo ili bude proglašena nesposobnom za službu.

Uvođenje obveznog vojnog roka vraća u praksu sustav koji je bio suspendiran 2008. godine. Ova odluka posebno se tiče Hrvata u inozemstvu, koji su dužni regulirati svoj vojni status i biti svjesni zakonskih obveza koje proizlaze iz posjedovanja hrvatskog državljanstva.

www.brotnjo.ba

Powered by WPeMatico

Glavni banner top pozicija 5
  • Hip_Urednik

    Hercegovački info portal donosi najnovije vijesti iz Hercegovine

    Related Posts

    Nada za obitelj Barušić: Kreće gradnja novog doma, potrebna pomoć dobrih ljudi

    Humanitarna akcija za pomoć obitelji Barušić iz Blizanaca ulazi u završnu fazu izgradnje novog doma, uz koordiniranu podršku udruga “Pravi Put” i “Mladi Blizanci” te lokalnih institucija. Akcija je pokrenuta…

    Spor oko imovine: EPBiH reagira na postupanje Službe za katastar Grada Mostara

    JP Elektroprivreda BiH pokrenula je pravne radnje protiv Grada Mostara jer je Služba za katastar bez njihova znanja promijenila nositelja prava nad Hidroelektranama na Neretvi, upisavši JP Elektroprivredu HZ HB…