Zimska proizvodnja povrća: kako imati svježe salate i začinsko bilje u hladnim mjesecima

Plastenička proizvodnja omogućava da i u najhladnijem dijelu godine imamo svježe povrće. Dok se većina biljaka u prirodi povlači u mirovanje, u zatvorenom uz malo pažnje i pravilnu njegu možemo uzgajati rukolu, matovilac, peršin, mladi luk, špinat, zelenu salatu i druge kulture koje dobro podnose niže temperature.

Brza i otporna kultura

Rukola je izuzetno zahvalna za zimsku plasteničku proizvodnju. Brzo niče, otporna je na hladnoću, a berba počinje već 20 do 30 dana nakon sadnje. Možete je i sijati direktno u tlo, ali je bolja opcija sadnja iz hranjivih kocki, jer se tako izbjegava neujednačeno nicanje i oštećenje mladih biljaka.

Unitrade

Biljke iz kocki koje imaju tri i više razvijenih listova brže se ukorjenjuju i nastavljaju rast čim se posade.

Idealan za hladne mjesece

Matovilac je najtipičnija zimska kultura u plastenicima. Podnosi temperature i do -5 °C, a najbolji rezultati postižu se ako se sjetva obavi u listopadu ili studenom. Tlo treba biti rahlo, a u njega se dodaje organsko gnojivo. Sjeme se sije direktno u redove na razmak od 10 do 15 cm između redova i 2 do 3 cm unutar reda, na dubini od 1 cm.

I za matovilac važi isto pravilo – sadnja iz hranjivih kocki s već proklijalim biljkama daje sigurnije i ravnomjernije biljke, koje brže formiraju lisnu rozetu. Berba se obavlja sukcesivno, što omogućava stalnu svježinu proizvoda.

Za stalnu zimsku berbu

Peršin, posebno lisnati, odlično uspijeva u plastenicima tijekom zime. Može se saditi iz rasada ili hranjivih kocki u kojima su biljke već razvile nekoliko pravih listova. Takve sadnice lakše podnose presađivanje, brzo se ukorjenjuju i mogu se brati više puta. Uz minimalno grijanje plastenika, berba se može produžiti do ranog proljeća.

Važno je da sjetva ne bude pregusta, za peršin ona na razmaku od 15-20 cm daje najbolje rezultate.

Plastenici tijekom jeseni i zime ne bi trebali ostajati prazni. Sadnjom kultura poput rukole, matovilca i peršina može se osigurati svježe povrće i dodatna zarada u periodu kada je ponuda na tržištu manja, piše Agroklub.

Powered by WPeMatico

Glavni banner top pozicija 5
  • Hip_Urednik

    Hercegovački info portal donosi najnovije vijesti iz Hercegovine

    Related Posts

    Miro Martinović: Široki Brijeg je s 30 tisuća žite­lja, gotovo 2,8 mili­jardi KM pri­hoda fenomen u FBiH

    Široki Bri­jeg je grad od oko 30 tisuća sta­nov­nika, ali gos­po­dar­ski poka­za­te­lji već odavno nadi­laze ono što bi se oče­ki­valo od grada te veli­čine. Piše: Miro Martinović, predsjednik Udruge poslodavaca…

    Dan Grada Širokog Brijega: Od snažnog gospodarstva do novih ulaganja koja određuju budućnost grada

    „Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom. Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.“ Šimićevi stihovi iz „Pjesme jednom brijegu“ dali su posebno značenje ovogodišnjem Danu Grada Širokog…