Istina, kriv sam, prevario sam Doris, “popustio sam muškim hormonima” – priznao je jučer Boris Rogoznica, 31-godišnji zadarski kantautor, nakon što je tijekom vikenda u medijima buknula njegova afera s 36-godišnjom glazbenicom i dominom Alex Ognjenom, piše Jutarnji list čiji tekst prenosimo.
U javnosti su dospjele intimne i eksplicitne poruke koje su Boris i Alex izmijenjivali posljednje tri godine. Sadržaj sekstanja javno je plasirala sama Alex, koja tvrdi, kada je upoznala Rogoznicu nije znala da je on suprug poznate 31-godišnje voditeljice Doris Pinčić.
No, ubrzo se otkrilo Alex možda tada i nije znala tko je Boris, ali je 2018. godine dobro znala tko je Doris jer su zajedno radile u trećoj sezoni RTL-ovog showa “Zvjezdice” i zajedno poziraju na niz fotografija.
Razvod desetljeća odvija se pod povećalom javnosti. A sada i ljubavni trokut koji zabavlja čitatelje koji su istaknuli da situacija sve više podsjeća na zaplet telenovele.
Reakcije su podijeljene. Osim što se osuđuje Rogoznicu za izvanbračnu aferu, dominu Alex prozivaju ljubavnicom koja samo traži pažnju i pokušava ju monetizirati.
Dok Borisa nazivaju preljubnikom, nju nazivaju “Skupljačicom dokaza” i “Profesionalkom”.
– Moje povjerenje i prijateljstvo iskorišteni su i zloupotrijebljeni na najgori mogući način. Žao mi je što sam u trenutku osobne slabosti popustio ‘muškim hormonima’ i napravio veliku pogrešku koja će me pratiti cijeli život. Najviše mi je žao što sam time povrijedio svoju obitelj i prijatelje, moje najmilije. Nadam se da će smoći snage oprostiti mi jednog dana – rekao je Rogoznica.
Međutim, gdje je granica? Zašto su privatne stvari iz spavaće sobe i dubina mobilne pohrane postale javne? Zašto smo intimu preselili na društvene mreže i plaforme za komunikaciju?
Je li seksting, taj novi digitalni način ostvarivanja bliskosti i seksualnih kontakata, zapravo opasan po našu privatnost, neovisno radi li se o vezi ili preljubu? Koliko smijemo dijeliti, kome i na kojim platformama? Može li se uopće u eri mobitela sakriti preljub?
Razgovarali smo sa stručnjacima za medije, digitalnu komunikaciju i bračno savjetovanje koji su nam objasnili kako se snaći u ovom novom digitalnom svjetu u kojemu se odvija Pinčić-Rogoznica-Ognjena slučaj, prevara koja je u javnosti otkrivena zbog sekstanja.
Društvene mreže i aplikacije za pronalaženje partnera, promijenile su način upoznavanja, flertanja, brakova, pa i razvoda potvrdila nam je Katica Križić, bračna savjetnica u Centru za psihoterapiju i savjetovanje u zagrebačkim Utrinama. Pitali smo je li doista sedma godina braka, koja je bila kobna za Borisa i Doris, po nečemu posebno kritična ili je to samo mit?
– Čitala sam i ja o tome, no rekla bih da je za brak najkritičnija prva godina djetetovog života, tada mnoge stvari iziđu na vidjelo i parovi se ne znaju s time nositi.
U većini brakova najveći je problem komunikacija i međusobno nerazumijevanje partnera stoga je moj cilj potaknuti ih da se međusobno aktivno slušaju. Problem ponekad zna biti i ljubomora, odnosno sumnja na nevjeru, čak i ako nevjere nema. U mom iskustvu, ako se partner objasni da je nevjera bila trenutak slabosti ii ako se iskreno ispriča, može se prijeći preko nevjere – objašnjava bračna savjetnica.
Način stvaranje odnosa i komunikacije partnera, već u samom početku, značajno se kroz vrijeme promijenio.
– Naše bake i djedovi upoznavali su se ispred crkve, potom su se partneri upoznavali u disko klubovima, a danas se upoznaju na društvenim mrežama i aplikacijama, to je posve novi način života, transformacija društva. Tinder, Iskrica, OkCupid, danas su i mladi i stari tamo i više uopće nije, posebice mlade parove, sram reći kako su se upoznali. Veliki dio komunikacije odvija se pisanim putem, u virtualnom svijetu, no treba biti oprezan jer sve što napišete i kažete, može se iskoristiti protiv vas – upozorava Križić.
Sekstanje, odnosno seksting je pismeno dopisivanje, tekstualnim porukama, tako da je svakako jedan od načina kako vas se, ako varate, može otkriti.
– Genercijama koje su odrasle prvo uz komunikaciju SMS porukama i aplikacijama poput tada u Hrvatskoj popularnog MSN-a, ICQ-a, ali primjerice i Iskonovog chata, a danas različitih “messaging” aplikacija je flertanje putem tekstualnih poruka normalno kao što im je i bilo koja komunikacija putem tih kanala.
Naravno, ovdje se ne radi o univerzalnom pravilu i sve ovisi o individualcu. Onima kojima je tekstualno dopisivanje komfornije će vjerojatno i seksting biti komforniji, ali ne znači da je univerzalno pravilo – objašnjava Ivan Brezak Brkan, stručnjak za digitalne komunikacije s Netokracije.
Seksting, odnosno “sex texting” je pojam koji je krenuo s “textovima” kako Amerikanci zovu SMS poruke, a radilo se o flertujućim razgovorima.
– Kasnije je popularizacija video i fotografskog sadržaja u seksting uvela i elemente slanja polugolih ili golih fotografija, video sadržaja. Kod nas je, kao i u svijetu, sekstanje krenulo s popularizcijom tih tehnologija, prvo SMS poruka s pojeftinjenjem tarifa i dostupnošću mladima u školama, a kasnije kroz messaging platforme poput ICQ, MSN-a, kasnije i Facebook Messengera i drugih.
Novi moment je uveo i “story” format poznat s Instagrama prvenstveno zbog toga što je “nestajuć” tj. kad ga pošaljete, pogledate fotografiju ili video i on potom više nije dostupan što je Instagram kao mogućnost preuzeo od popularnog konkurenta Snapchata – ističe Brezak Brkan.
Kako sekstati i biti siguran teško je pitanje.
Jedini način, naglašava Brezak Brkan, je da ne objavljujete sadržaj, a sve ostalo ovisi o etici i odnosu s drugom osobom.
– Od izuzetno neugodnih situacija koje mogu završiti ucjenom, do slučajnih objava, teško se možete zaista zaštititi sa stopostotnom sigurnošću. Ako su u pitanju fotografije i video, najčešći način zaštite je izbjegavanje snimanja lica ili drugih identificirajućih elemenata, ali to i dalje ne znači da vas neće prepoznati. Jedini način da se osigurate je da dobro procijenite s kim komunicirate i što šaljete, ali i budete svjesni posljedica ako sadržaj izađe: Sramite li ga se? Može li vas on ugroziti? Može li to utjecati zaista na vaš život ili je samo neugodno? – objašnjava.
Je li Snapchat gdje slike ‘nestaju’ ili WhatsApp koji ima end-to-end enkripciju sigurniji za intimno dopisivanje?
– Možete imati najsigurniju enkriptiranu aplikaciju na kojem se sadržaj doslovno zapali nakon 10 minuta… i onda će doći do ljudske greške. Omaknut će vam se nešto što niste htjeli. Bilo da se radi o tome da ćete ostaviti otvorenu aplikaciju, slučajno ćete poslati krivoj osobi ili nešto treće. Ako se radi o intimnom dopisivanju, svakako budite koncentrirani na to što radite, jer ti trenuci zaista nisu za “multitasking”, i pazite gdje vam se sadržaj sprema.
Pametni telefoni će, primjerice, sliku koju šaljete na Messenger ili neku drugu aplikaciju potencijalno spremiti i vaš album fotografija, a onda bi sljedeće obiteljsko okupljanje gdje ćete škicnuti slike s godišnjeg moglo biti malo neugodnije. Manje bih stoga pažnje posvetio traženju “savršene aplikacije”, a više tome da budete oprezniji – savjetuje Brezak Brkan s Netokracije.
Čak i kada eksplicitne poruke nestaju, uz jedan brzi screenshot one postaju vječne. U ovom slučaju, dokaz nevjere. Može li se screenshotanje spriječiti?
– Ne može. Čak i ako primjerice Snapchat upozori da je netko screenshotao vašu sliku, to je učinjeno. Da ne govorim o tome da ako netko zaista, zaista želi fotografiju vaše fotografije, može čak i ekran snimiti putem drugog uređaja – kaže Brezak Brkan.
Sporno sekstanje je postalo i temom znanstvenog istraživanja i to domaćih autora.
“Je li sekstanje loše za psihičko blagostanje djevojaka? Longitudinalna procjena u dobi od srednje do kasne adolescencije ”, naslov je znanstvenog rada objavljenog ove godine čiji su autori Jakov Burić, Justin R Garcia i Aleksandar Štulhofer.
Njihovi nalazi provedeni na 859 srednjoškolki tijekom 20-mjesečnog razdoblja podržavaju tvrdnju da bi sekstanje, digitalni prijenos seksualnih poruka i slika, kod adolescentica moglo biti (ne patološki) dio seksualnog razvoja tijekom srednje i kasne adolescencije u današnjem digitalnom dobu.
– Istraživanje smo provodili među adolescentima, no sekstanje je raširen način komunikacije u našem društvu. K tome, sigurno možemo pretpostaviti da se u uvjetima socijalnog distanciranja zbog koronakrize sekstanje dodatno populariziralo, no to tek treba dodatno istražiti – komentirao je kratko najpoznatiji hrvatski seksolog, osnivač i predstojnik Katedre za seksologiju na Odsjeku sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Ipak, mnogi brakovi završe prije očekivanoga. Bez obzira na razloge razvoda, činjenica je da je u posljednjih deset godina njihov broj u porastu. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2009. zabilježeno je 5 076 razvoda, zatim je taj broj s godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7 036 razvoda), nakon čega se godišnji broj razvoda počeo smanjivati te je u 2018. zabilježeno 6 125 razvedenih bračnih parova. Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima.
– Rekla bih da posljednjih godina mnogo brakova završava razvodom jer su žene postale ekonomski neovisne, stoga su sklonije i otići iz braka koji im ne odgovara – zaključje Katica Križić, koja je ujedno i sociologinja i gestalt terapeutkinja.
