Hip_UrednikKašalj, bilo akutni ili kronični, jedan je od najčešćih razloga posjete liječniku obiteljske medicine. Često naporan i iritantan, kašalj je u svojoj srži zapravo zaštitni refleks kojim tijelo pokušava očisti dišne putove od nadražujućih tvari poput sluzi, prašine, dima ili stranih tijela. Dakle, tu je da nas zaštititi.
“Kašalj može biti znak različitih stanja, od akutnih infekcija, udisanja stranog tijela i iritansa pa sve do kroničnih bolesti pluća”, upozorava pulmologinja doc. dr. sc. Mateja Janković Makek.
S dr. Janković Makek Telegram.hr razgovarao je o kašlju i zdravlju pluća, pokrivajući razliku između akutnog i kroničnog kašlja, uzroke i simptome, čega se treba čuvati, kada je potrebno posjetiti liječnika te mitove koji kruže o njegovom liječenju.
Postoje kronični i akutni kašalj
“Postoje jasni dokazi iz populacijskih studija da je prisutnost kroničnog kašlja povezana sa smanjenjem kvalitete života i da utječe na dnevnu aktivnost, radnu produktivnost i na mentalno zdravlje osobe. Jasno, razmjer utjecaja ovisi i o bolesti koja je u podlozi samog kašlja”, ističe pulmologinja.
Pojašnjava kako valja razlikovati akutni od kroničnog kašlja. Kašalj koji traje do tri tjedna smatra se akutnim i uglavnom je posljedica infekcija odnosno upala gornjeg dišnog sustava koje su u više od 95 posto slučajeva uzrokovane virusima.
“Liječenje je fokusirano na ublažavanje simptoma i generalno nije potreban antibiotik ili dodatna obrada”, ističe liječnica. Ono što će uvijek zabrinuti jest pojava manje ili veće količine krvi u iskašljaju. “Iako je i taj simptom najčešće posljedica infekcije, svakako se treba javiti liječniku”, upozorava.
Kada otići liječniku?
Na pregled bi se trebalo javiti i kad je uz kašalj prisutna i takozvana pleuritička bol, odnosno bol u prsnom košu koja se pojačava prilikom dubokog disanja ili kašljanja jer to može ukazivati na upalu pleure, odnosno plućne ovojnice, a samim tim i na eventualnu upalu pluća u podlozi kašlja.
“Važno je napomenuti da kašalj nakon infekcije gornjeg dišnog sustava može potrajati i do osam tjedana i najčešće također ne zahtijeva dodatne pretrage, već samo simptomatsko liječenje”.
S druge strane, kroničnim se smatra kašalj koji traje duže od osam tjedana i u tom slučaju obično treba dodatna obrada. Uzroci su brojni i najčešće ih svrstavamo u one koji izazivaju suhi nadražajni kašalj i one koji dovode do pojačane proizvodnje sluzi, odnosno izazivaju takozvani vlažni ili produktivni kašalj.
Kako prepoznati prve simptome?
Pulmologinja pojašnjava da je kod akutnog kašlja, s obzirom da je najčešće posljedica upale gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovane virusom, rijetko potreban liječnički pregled.
Ipak, simptomi koje ne treba zanemariti su pojava žuto-zelenog iskašljaja jer to može biti znak bakterijske upale, pojava krvi u iskašljaju, temperatura iznad 38,5 stupnjeva celzijusa u trajanju od tri dana za redom, kao i udruženi simptomi poput boli u prsnom košu ili pojava zaduhe, to jest otežanog disanja.
“Ako kašalj traje duže od nekoliko tjedana, uputno je javiti se iječniku iako je i dalje najčešći uzrok posljedica preboljele infekcije, a svakako treba potražiti pomoć ako kašalj pređe u kronični ili je udružen s nekim od ranije navedenih simptoma”.
Što ako kašalj nije tretiran?
S pulmologinjom su provjerili i što se zapravo događa u plućima i dišnim putovima kad kašalj nije tretiran, odnosno koji su najčešći posljedični problemi ako se ne liječi pravovremeno.
“Nema jedinstvenog ili jednostavnog odgovora jer posljedice ne ovise o samom kašlju već o bolesti koja je dovela do kašlja. Na primjer, akutni kašalj je uglavnom uzrokovan virusnim upalama koje će same po sebi proći i neće izazvati trajne podljedice”, pojašnjava stručnjakinja.
Ipak, u slučaju pojave nekog od alarmirajućih simptoma navedenih ranije, svakako treba potražiti liječničku pomoć kako bi se razjasnio uzrok i dala potrebna terapija. U slučaju kroničnog kašlja, svakako treba dijagnostička obrada i utvrđivanje uzroka jer ćemo pravovremenim liječenjem bolesti koja je dovela do kašlja moći spriječiti posljedice po pluća, upozorava pulmologinja.
“I sam kašalj, ako je intenzivan, može izazvati neke posljedice poput bolova u mišićima prsnog koša, promuklost i iritaciju grla, glavobolju, urinarnu inkontinenciju odnosno bježanje mokraće, povraćanje pa čak i omaglice i slabost. Stoga se u slučaju intenzivnog nadražajnog i najčešće suhog kašlja daju takozvani antitusici odnosno lijekovi koji ublažavaju refleks kašlja i posljedično umanjuju opisane simptome”.
Četiri su najčešća mita o liječenju kašlja
Dr. Janković Makek adresira i najčešće mitove o kašlju, a kao apsolutnog pobjednika izdvaja onaj da kašalj mora proći za nekoliko dana osim ako se ne radi o nekoj težoj bolesti. “U stvarnosti, najveći postotak kašlja je uzrokovan virusnim infekcijama i uobičajeno traje pet do sedam dana, ali može trajati i tjednima”.
Mit je da će kašalj oštetiti pluća. Naime, kašalj je u svojoj osnovi zaštitni mehanizam pluća i, koliko god intenzivan bio, neće oštetiti sama pluća, tvrdi stručnjakinja.
“Naravno, ako je dugotrajan i jak, može dovesti do nekih posljedica i svakako ga ne treba zanemariti već treba pronaći i liječiti uzrok i, ako je potrebno, dati lijekove za ublažavanje kašlja”.
Mit je i da svaki kašalj zahtjeva antibiotsko liječenje. Istina je da većina ne treba, osobito ne u slučaju akutnog kašlja. Četvrti je mit da je svaki dugotrajni odnosno kronični kašalj zarazan.
“Ustvari, više od 90 posto uzroka kroničnog suhog kašlja nisu infektivni i posljedica su astme, refluksa želučane kiseline ili kroničnog sinusitisa, odnosno upale sinusa. S druge strane, kroničan produktivan odnosno vlažni kašalj najčešće upućuje na kronične plućne bolesti poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), ali može upućivati i na zarazne bolesti, poput poput bakterijske upale pluća ili tuberkuloze”.
Koje mjere samopomoći i kakvi lijekovi mogu biti podrška?
Doktorica pojašnjava da je akutni kašalj u većini slučajeva uzrokovan virusnim infekcijama gornjeg dišnog sustava. Danas je prepoznato da ta upala i oštećenje sluznice dišnog sustava dovode do posljedične preosjetljivosti refleksa za kašalj pa time taj inicijalno zaštitni refleks postaje nesvrsishodan za bolesnika.
“S obzirom da je količina sekrecije sluzi često mala, a iskašljavanje kratkotrajno, vodeći stručnjaci su nedavno predložili napuštanje tradicionalne paradigme suhog i vlažnog kašlja u ovih bolesnika”.
U slučaju akutnog kašlja u prethodno zdrave osobe i nepostojanja udruženih simptoma poput pleuritičke boli ili iskašljavanja krvi, simptomatkso liječenje trebalo bi biti usmjereno na normalizaciju refleksa kašlja, dodaje stručnjakinja.
Bezreceptni antitusici odnosno lijekovi koji smanjuju refleks kašlja, poput butamirata i dekstrometorfana, imali bi glavno mjesto u samoliječenju akutnog kašlja uzrokovanog virusnim upalama. Jasno, drugačiji pristup je potreban u osoba s produljeno prisutnim produktivnim kašljem i bolesnika s akutnim pogoršanjima kroničnih plućnih bolesti. U takvim slučajevima od koristi mogu biti i mukolitici poput acetilcisteina, naglašava stručnjakinj za Telegram.hr.
Acetilcistein razrjeđuje sluz u dišnim putevima
Postoje različite vrste lijekova protiv kašlja, koji se razlikuju prema načinu djelovanja i vrsti kašlja za koju su namijenjeni. Primjerice, acetilcistein je mukolitik što znači da razrjeđuje gustu sluz u dišnim putevima i olakšava njezino izbacivanje.
Tako smanjuje nakupljanje sluzi, broj bakterija koje se u njoj razmnožavaju i sam osjećaj kašlja. Uz to ima antioksidativno i protuupalno djelovanje pa dodatno štiti dišne puteve.
Jedan od lijekova koji sadrži N-acetilcistein je Fluimukan®. N-acetilcistein ima trostruki učinak. Djeluje izravno na sluz čineći je rjeđom i manje ljepljivom pa tako olakšava iskašljavanje, što ujedno smiruje nadražene dišne puteve.
Osim toga, posjeduje antioksidativna svojstva i tim učinkom pomaže u zaštiti vaših pluća od oksidativnog stresa, a primjeren je za cijelu obitelj: i odrasle i djecu stariju od dvije godine. Ovaj klasični mukolitik lijek je broj jedan po izboru potrošača u Europi.
Powered by WPeMatico
